Prosječna neto zarada (bez poreza i dopirnosa) danas je veća nego bruto zarada prije deset godina. Ona je gotovo dvostruko veća nego prosječna zarada u 2014. godini, a najveći rast ostvaren je u sektoru usluge hrane. I danas, kao i prije 10 godina najviše se isplati raditi u finansijama i energetici, prenosi portal bankar.me
Prosječna zarada, bez poreza i doprinosa, isplaćena u avgustu 2014. godine iznosila je 470 eura, odnosno 713 eura bruto (sa uračunatim porezima i doprinosima). Deset godina kasnije, neto zarada je gotovo dvostruko veća. Prema poslednjim podacima Monstata, prosječna zarada u julu ove godine, a koja je zaposlenima legla na račun prošlog mjeseca, iznosila je 851 euro, odnosno veća je za 387 eura nego prije deset godina.
Danas se najviše isplati raditi u sektoru finansijske djelatnosti i osiguranju. Prosječna zarada u ovom sektoru je 1.312 eura. Isplati se raditi i u sektoru snabdjevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija jer je prosječna zarada u julu iznosila 1.225 eura. Prosječne zarade veće od hiljadu eura, prema statistici Monstata su i u sektorima informisanja i komunikacija (1.094 eura), vađenje rude i kamena (1.048 eura), poslovanje nekretninama (1.033 eura).
Najmanje zarade imaju zaposleni u sektoru – administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Prosječna zarada u ovom sektoru je 686 eura, odnosno 165 eura je manja od državnog prosjeka. Oko dva eura veću prosječnu platu imaju zaposleni u prerađivačkoj industriji (688 eura).
Prosječna zarada u trgovini na veliko i trgovina na malo je 726 eura, a u ostalim uslužnim djelatnostima je 758 eura. Plate niže od državnog prosjeka su i u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (790 eura), umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (779 eura), stručne, naučne i tehničke djelatnosti (794 eura), građevinarstvu (799 eura), uslugama smještaja i hrane (812 eura), saobraćaju i skladištenju (820 eura), kao i u sektoru snabdijevanja vodom (849 eura).
Prije 10 godina najmanje plate bile u trgovini
Prije deset godina, najveće plate bile su u sektoru finanasija i osiguranja, gdje je prosječna zarada izosila 852 eura. I tada, kao i kao i sada, sektor snabdjevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija donosio je najviše novca. U julu 2014. godine prosječna zarada isplaćena u tom sektoru je 778 eura, znatno više od državnog prosjeka. Zanimljivo je da su ta dva sektora znatno odstupala od ostalih, jer je treća po visini prosječna zarada bila u sektoru informisanja i komunikacija i iznosila je 691 euro.
Namanje zarade u 2014. godini bile su u trgovini. Prosječna zarada iznosila je 328 eura i bila je gotovo dvostruko manja nego danas. Sa zaradama se tada nisu mogli pohvaliti ni zaposleni u sektorima usluge smještaja i ishrane (381 euro), a oni koji su bili u sektoru umjetnosti,
zabave i rekreacije mjesečno su zarađivali 384 eura.
Najviše porasle plate u sektorima usluge hrane i smještaja
Analiza podataka o prosječim zarada pokazuju da su za ovih deset godina najviše porasle zarade u sektorima usluge hrane i smještaja sa 381 eura, koliko je iznosila prosječna zarada tada na 812 eura koliko je danas. To je uvećanje od 431 euro. Značajan rast ostvaren je i u trgovini i to za 398 eura, a 395 eura veća je zarada sektoru umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti. Značajno su porasle plate i u javnom sektoru. Prosječna zarada u sektoru obrazovanja 2014. godine bila je 452 eura, a u zdravstvu 494 eura, a danas je 855 eura, odnosno 934 eura. Takođe, porasle su i plate u građevinarstvu, pa je danas prosjek 799 eura, dok je prije deset godina plata u ovom sektoru bila 421 eura.
I danas, kao i prije deset godina najviše se isplati raditi u finanansija i energetici, jer su to sektori koju su već godinama najbolje plaćeni i sa zaradama znatno većim od državnog prosjeka, a plate su znatno porasle i zaposlenima u javnoj upravi.
Izvor bankar.me
