Spajić-Nijedan grad u Crnoj Gori nije propao kao Pljevlja

Nijedan grad u Crnoj Gori nije propao kao Pljevlja, kazao je premijer Milojko Spajić na predstavljanju projekta Plana za oporavak Pljevalja, održanom u prostorijama Rudnika uglja u Pljevljima.

-Ovo je najbolji primjer dekadencije kroz koje je čitao naše društvo prošlo. I ne postoji nijedno drugo mjesto u Crnoj Gori koje je ovoliko palo od onoga što je bilo 80 godina“, kazao je Spajić. 

Spajić je istakao da to pokazuju i zvanični podaci.

„Ne govorim ovo subjektivno zato što sam odavde i zato što emotivno pristupam temi. Gledam objektivne činjenice. Uskoro ćemo imati podatke sa popisa koji će pokazati da je Pljevlja napustilo pola grada, pola opštine. Takvi podaci su alarmantni za svakog razumnog čovjeka“, kazao je on. 

Spajić je naglasio da je upravo ovaj plan primjer da jedno mjesto, koje je najviše propatilo i imalo najveći pad, da ima budućnost.

„To je automatski signal i drugim mjestima, koja nisu toliko propala kao Pljevlja da i oni imaju sjajnu budućnost. Hvala svima koji su dali ogromno zalaganje, dali veliki doprinos izradi ovakvih projekata, i koje Vlada jedva čeka da podrži“, ističe Spajić.

Istakao je da kuda god da se krene prema Podgorici, svaki put se rekonstruiše. 

„To je dokaz da se dosta radi, imamo put preko Jasenovog polja, upravo se završava, nadam se početkom jula da ćemo ga otvoriti. Imamo i drugi put preko Mojkovca i taj isto rekonstruišemo, tako da ako krenete prema Podgorici, kojim god putem da krenete, rekonstruišu se i rade putevi. Nažalost zatekli smo jedno jako loše stanje i morali smo da pokrenemo sve te projekte ponovo, ali radi se i završava se. Uskoro će biti preko Donje Brezne, nadamo se i onaj put, one čuvene šavničke krivine koje svi mi prolazimo kada idemo prema Podgorici biće prošlost“, kaže premijer. 

Kako je rekao, od Donje Brezne do Žabljaka ćemo imati jedan potpuno novi put. 

„Koji će prevazići sve one mučnine i probleme koje svi prolazimo kada idemo prema Podgorici“, kazao je Spajić. 

redstavljajući projekat Topifikacije Pljevalja ministar Mujović je kazao da je Vlada Pljevlja detektovala kao neuralgičnu ekološku tačku i kao grad sa lošim kvalitetom vazduha, koji predstavlja permanentnu opasnost za zdravlje svojih građana.

„Vrlo ćete često čuti da su Pljevlja i ugalj neraskidivo vezani. Čućete od mnogih da kažu da života u Pljevljima nema bez uglja ,da je ugalj taj koji je doprinio da ovaj grad ekonomski ojača i napreduje. Međutim, ako pogledamo analizu sa druge strane pa vidimo koliki je stepen obolijevanja građana ovog grada, koliki je stepen smrtnosti i kada vidimo kakva je demografska situacija u Pljevljima onda možemo postaviti i pitanje da li ugalj znači život ili smrt i pogibiju za ovaj grad. Evropa je jasna i ona je donijela odluku da ugalj mora biti protjeran i da se uglja moramo odreći. Projekat toplifikacije Pljevalja predstavlja jednu vrstu melema na ranu i način kako ovaj grad može najbrže i najbolje da se oporavi naročito sa ekološkog aspekta. Ova Vlada ne polaže ekskluzivno pravo na ovaj projekat. Ovaj projekat u idejnom smislu je postojao i četrdesetak godina unazad. Neke određene aktivnosti su počele i sprovođene sa početkom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja, ali sada je finale i treba otpočeti proces realizacije ovog strateški važnog projekta. Ovaj projekat je mnogo važan za Pljevlja i predviđa da se realizuje u nekoliko faza“, rekao je Mujović.

Kazao je da prva faza projekta podrazumjeva izradu primarnog toplovoda od TE Pljevlja do užeg gradskog jezgra, sa osnovnim ciljem da se eliminišu glavne gradske kotlarnice, kao najveći zagađivači vazduha u Pljevljima.

Naveo je da će sa realizacijom projekta toplifikacije, TE postati termoelktrana-toplana što znači da će TE manje proizvoditi struje ako bude više koristila pare za toplotnu energiju.

„Prva faza toplifikacije je dužina primarnog toplovoda dva, tri kilometra. Očekuje se vrlo brzo dobijanje građevinske dozvole, i početak radova koji su predviđeni da traju 12 mjeseci. Odmah nakon prve slijede druga i treća faza čija se suština ogleda u tome da se izradi otpriike 20 priključaka na primarnu mrežu, odakle bi se mogla obaviti dalja distribucija toplote prema gradskim naseljima. Ta druga i treća faza zahtijevaju dodatnih 12-13 mjeseci. Kada će kompletan projekat biti realizovan zavisiće od više faktora među kojima su i vremenske prilike. Kao ministar želim da istaknem da ono što smo obećali prilikom prve posjete premijera Spajića Pljevljima da ćemo brinuti o Pljevljima i da vratimo ono što Pljevljima pripada, mislim da smo na pravom putu da realizujemo. Reći ću još jedan važan projekat koji je u toku, a to je projekat pospješivanja energetske efikasnosti. Moramo istaći da je za cijelu Crnu Goru opredijeljen iznos od 8,8 miliona eura za poboljšanje energetske efikasnosti. Bili smo darežljivi prema Pljevljima, odnosno favorizovali smo Pljevlja u odnosu na druge gradove, jer je od ukupnog iznosa 2,8 miliona opredijeljeno za Pljevlja. Oko 1,1 milion eura biće opredijeljeno za popravku fasada u Pljeviima a 1,7 miliona će se koristiti za domaćinstva odnosno za nabavku energetski efikasne opreme. I tu je stepen subvencije 60 odsto“, rekao je Mujović.

Kazao je i da se brzo i lako ne može ugasiti TE Pljevlja niti prestati korišćenje uglja, ali da će veliki dio sredstava iz Plana rasta biti opredijeljen za opštinu Pljevlja.

Pljevlja su, istakao je Mujović detektovana i kao grad u kojem su žene malo uključene u biznis.

„Do 2027. imamo obavezu da prekvalifikujemo 500 zaposlenih u Pljevljima i da otvorimo nova radna mjesta. Vjerujemo da će ovaj grad ići uzlaznom putanjom“, rekao je Mujović.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da će se do kraja 2027. izgraditi zgrada nove bolnice u Pljevljima, koja je, kako je istakao, krucijalno pitanje za lokalnu zajednicu. Nova bolnica imaće 140 bolničkih kreveta.

Osim ovog projekta planirana je i gradnja sedmosrpatne zgrade za zdravstvene radnike, na lokaciji Mali logor, a uskoro će biti otvoren tender za renoviranje zgrade Hitne pomoći u Pljevljima vrijedan oko 75.000 eura.

Predstavnik „Monteputa“ govorio je o projektu brze saobraćajnice od Crnča u opštini Bijelo Polje do Pljevalja i granice sa Bosnom i Hercegovinom (BiH).

Kazao je da je ova saobraćajnica, koja će imati četiri saobraćajne trake i razdjelnu traku od velikog značaja za razvoj Pljevalja.

Menadžerka Opštine Ljiljana Đondović predstavila je projekat Sportsko turističkog centra, koji podrazumjeva objedinjavanje svih postojećih sportskih objekata, dvoranu Ada, stadion pod Golubinjom, Dom Vojske i izgradnju novih objekata kao što je bazen i uređenje.

Ona je predstavila i projekat izgradnje sportskog kompleksa na Borovičkom jezeru vrijedan više miliona eura , a koji bi se fazno radio.

Izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković najavio je i izgradnju dvije stambene zgrade za zaposelne u Rudniku uglja, na mjestu sadašnje rudničke radionice.

Izvor i foto rtcg.me vijesti.me