Koncept razvoja saobraćajne infrastrukture u Pljevljima podrazumijeva izgradnju željezničkog koridora, i to Pljevlja – Bijelo Polje ili Pljevlja – Prijepolje. Naime, povezivanje grada sa prugom Beograd – Bar imalo bi poseban društveno-ekonomski značaj za brži razvoj ovog područja i uticalo ni na bolji i veći stepen iskorišćenja značajnog prirodnog bogatstva, uz smanjenje transportnih troškova robnih tokova. To bi dalje stvorilo mogućnost da Pljevlja postanu saobraćajno pretovarni punkt za čitavo gravitaciono područje sjevernog dijela Crne Gore.
To piše u Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana Pljevalja koji će biti na javnoj raspravi do 10. aprila.
Kako piše u dokumentu, Prostornim planom do 2020. godine na teritoriji opštine Pljevlja planiran je koridor sekundarne željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka). Bazna studija za potrebe izrade novog Prostornog plana Crne Gore prepoznala je i vezu sa prugom Beograd – Bar u Prijepolju, te odredila da sekundarnu mrežu obrazuju pruge Pljevlja-Prijepolje (alternativa Pljevlja – Ravna Rijeka).
– Najveći dio robnih tokova područja opštine Pljevlja usmjeren je na magistralni put Ranče (granica sa Srbijom) – Trlica – Pljevlja – Đurđevića Tara. Imajući u vidu veliki privredni potencijal i planirani razvoj opštine nameće se rješenje povezivanja Pljevalja sa željezničkom prugom Beograd – Bar. To bi imalo poseban društveno-ekonomski značaj za brži razvoj ovog područja jer bi uticalo na bolji i veći stepen iskorišćenja značajnog prirodnog bogatstva uz smanjenje transportnih troškova robnih tokova i mogućnost da Pljevlja postanu saobraćajno pretovarni punkt za čitavo gravitaciono područje sjevernog dijela Crne Gore – stoji u dokumentu.
Stoga je, Centar za istraživanje i projektovanje OOUR Studije i istraživanja u saobraćaju iz Beogada 1982. godine uradio Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti izgradnje željezničkog priključka Pljevalja na prugu Beograd – Bar. Ovim elaboratom analizirana su varijantna rješenja pruge Pljevlja – Prijepolje i Pljevlja – Priboj. Elaborat je prednost dao izgradnji pruge Pljevlja – Prijepolje kako sa ekonomskog i tako i sa tehničkog aspekta.
– Iako se u strategiji razvoja željeznice od 2017. do 2027. godine ne spominje željeznički pravac Pljevlja – Prijepolje, ovim planskim dokumentom se daje mogućnost povezivanja Pljevalja na željezničku prugu Beograd – Bar kod Prijepolja, što je kao potencijal razvoja prepoznala i Bazna studija za potrebe izrade novog Prostornog plana Crne Gore, a što će takođe predstavljati osnovu za dodatne analize i izradu planske dokumentacije kojom bi se vrednovala opravdanost i usvojio model integracije Pljevaljskog basena na mrežu željezničkog saobraćaja do izrade nove strategije razvoja željezničke pruge nakon 2027. godine – navodi se u dokumentu.
Prema Prostornom planu Crne Gore do 2020. godine definisan je koridor željezničke pruge Pljevlja – Ravna Rijeka (Bijelo Polje). Preliminarnu analizu koridora uradio je Građevinski fakultet u Podgornici, Institut za građevinarstvo, 2006. godine. Tom analizom je izvršeno poređenje dvije varijante pruge Pljevlja – Ravna Rijeka i Pljevlja – Mojkovac.
U međuvremenu, urađena je i Prethodna studija opravdanosti i idejno rješenje za varijantu V 1.7 pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) – Berane – granica sa Kosovom, iz septembra 2013. godine.
– Navedenom Studijom opravdanosti razmatrano je sedam varijanti Idejnog rješenja za dio Pljevlja – Bijelo Polje. Usvojena je Varijanta V 1.7 koja ima oko 56 km i prolazi kroz: Pljevlja (Otilovići) – Dubočica – Kalipolje – Kovren – Mahala – Stolovača – Bijelo Polje.
Ovim planskim dokumentom se zadržavaju oba koridora sekundarne željezničke mreže, dakle i Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) i Pljevlja – Prijepolje.
– Prije konačnog opredjeljenja na koji način i gdje će se Pljevlja vezati na željezničku prugu Beograd – Bar, neophodno je uraditi detaljnu plansku i projektnu dokumentaciju gdje će se izvršiti analiza varijantnih rješenja ne samo sa aspekta tehničkih karakteristika i ekonomskih prednosti već i na osnovu sinteznog prikaza svih postojećih i planiranih namjena, zaštićenih područja, posebno osjetljivih predjela, zona eksplatacije uglja i drugih sirovina, vodoizvorišta, uticaja na infratrukturu i slično – piše u Nacrtu prostornog plana.
Razrada položaja trase željezničke pruge, kroz izradu tehničke dokumentacije, u narednom periodu treba da bude prioritet jer je ona jedan od bitnih preduslova za investiciona ulaganja, dodaje se.
Iyzvor, me.ekapija.com
2 коментара
Đekna još nije umrla, a ka*će, neznamo…bio nam je jednom obećan i aerodrom pa…
U bivsoj SFRJ je urađen projekt pruge Pljevlja (Đulina guka) Seljašnica – Prijepolje – Kolovrat, teretna) ukupne dužine 16 km, od toga 8 km tunela i 8 km pruge na otvorenom. Projekat jos kupi prasinu i CIP- u u Beogradu.
Ne treba posebna pamet pa shvatititi da bi trasa te buduce pruge Pljevlja – Ravna rijeka bila pet puta duza od ove do Kolovrata.
Uz to trasa prema B polju je daleko zahtijevnija i trebalo bi da ima preko 90 tunela, mostova i nadvoznjaka. O poređenju cijene izgradnje i ukupne investicije je smijesno pricati.
Uz sve to Opstina Prijepolje je tada bila zainteresovana da ucestvuje u gradnji pruge i pratece ifrastrukture i da finansira gradnju na svojoj teritoriji, dakle povinu.
Ali dok je ovakvih pljevaljskih rodoljuba i patriota kao sto su svi dosadasnji, ne da nece biti pruge, nego nece biti ni puta, a ako se nastavi ovako jos 5 godina, nece biti ni naroda. A kad narod ode, sta ce nam pruga, ako ne misle da izvlace ovo malo prirodnog bogatstva sto je prekostalo, nakon pedesetogodišnje najezde skakavaca.
Na zalost mi jos nismo shvatili, nama pruga ne treba, ona treba (tamo)NJIMA, da lakse odnesu ovo sto je preostalo.