Dok se na 2023. gledalo sa mnogo pesimizma, u zemljama centralno-istočne Evrope nova 2024. se čeka sa skromnim optimizmom. Od 12 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje CEPER grupe, Crna Gora prednjači u optimizmu, čak 67 odsto ispitanika očekuje da će ova godina biti prilično dobra.
Ispitujući percepciju regiona o protekloj godini i očekivanjima od godine koja dolazi, CEPER grupa je sprovela istraživanje javnog mnjenja u 12 zemalja, pitajući da li ispitanici smatraju da je 2023. godina bila prilično dobra ili loša za njihovu zemlju, i da li očekuju da će 2024. godina biti pristojna ili problematična.
„Po ovom pokazateljima Crna Gora je ostala zemlja koja se najviše nada – 67 % građana Crne Gore očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15 procenata više nego u Austriji. U Hrvatskoj i Rumuniji 40 %, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj između 30-39% ispitanika očekuje da će nova godina biti pristojno dobra za njihove zemlje. Slovenija je i po ovoj procjeni ostala najpesimističnija zemlja, jer je samo 26 odsto ispitanika reklo da će ova godina biti dobra, dok je 67 odsto imalo sumorna očekivanja. Drugim riječima, u 12 proučavanih zemalja najmanje svaki treći ispitanik se nada dobroj godini“, navode u izvještaju CEPER grupe.
Kako dodaju, dugo očekivana nova godina povezana je ne samo sa novim mogućnostima koje može donijeti, već i sa brigama koje se nose iz prošlosti. Zbog oružanih sukoba, ekonomske neizvesnosti, region je novu godinu dočekao sa skromnim očekivanjima.
U svakoj anketiranoj zemlji znatno manje ispitanika je očekivalo da će 2024. biti loša godina za njihove zemlje, nego koliko njih smatra da je 2023. godina bila prilično problematična.
U Poljskoj, na primjer, 62 odsto ispitanika je 2023. gledalo sa razočaranjem, dok je samo 38 odsto prognoziralo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo dobru godinu). I u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj broj ispitanika koji su davali sumorni izvještaj opao je za preko 20% kada su postavljali pitanja o budućnosti. U Srbiji, Rumuniji i Sloveniji 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će nova godina biti teška, nego koliko ih je skeptično ocijenilo odlazeću godinu. U Austriji 8%, dok je u Češkoj 7% manje ispitanika dalo razočarane prognoze o 2024. nego koliko ih je negativno ocijenilo 2023.
„Očekivanja u regionu su suzdržana, ali 2024. se, ipak, čeka sa nekim skromnim optimizmom“, ocjenjuju u CEPER grupi.
Razočarenje je obilježilo prošlu godinu koju su centralni Evropljani ostavili iza sebe. Osim u Austriji i Crnoj Gori, više od polovine ispitanika smatralo je da je prošla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Rumuniji velika većina, između 55-69% ispitanika, 2023. je posmatrala prilično pesimistički.
Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija su najviše razočarane zemlje u regionu, sa preko 70% ispitanika koji su rekli da je prošla godina bila prilično loša za njihovu naciju.
„U Sloveniji zapanjujuće visok procenat, 82% ispitanika negativno je ocijenilo prošlu godinu – drugim riječima, četiri petine Slovenaca ima sumornu ocjenu o posljednjih 12 mjeseci. Austrija je bila jedina ispitana zemlja sa uravnoteženim pogledom na 2023. godinu – prošlu godinu je približno jednak broj ispitanika ocijenio dobrom i lošom. Za razliku od svih do sada pomenutih zemalja, mala Crna Gora bila je jedina zemlja koja je optimistično procijenila 2023. godinu – 66 odsto ljudi u Crnoj Gori smatra da je 2023. bila prilično dobra godina“, navode u izvještaju CEPER grupe.
Podsjećaju da je istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u 12 zemalja centralnoevropskog regiona: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni od 20. novembra do 21. decembra 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (lično u Srbiji i Crnoj Gori) sa 1.000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema polu, starosti i tipu naselja.
