ko tražite primjer kompanije koja je nakon promjene vlasti povećala broj radnika, opteretila finansijsko poslovanje dodatnim izdvajanjima za plate, a da pritom nije unaprijedila poslovanje, ne idite dalje od Rudnika uglja (RUP). To preduzeće, čiji je stopostotni vlasnik državna Elektroprivreda (EPCG), 2020. godine je za zarade 691 zaposlenog dalo 14,07 miliona eura, dok je u 2022. godini za zarade 966 zaposlenih izdvojeno 19,3 miliona eura.
Podaci o broju zaposlenih uzeti su iz statističkog aneksa Uprave prihoda i carina (UPC), kojoj je Rudnik dostavio finansijske iskaze i druge potrebne podatke. Prema izvještaju revizora, u Rudniku je na kraju prošle godine bilo zaposleno 980 radnika po ugovoru za stalno i 192 radnika na neodređeno, što je ukupno 1.172 radnika.
Ono što dodatno zabrinjava jesu podaci o poslovanju za devet mjeseci ove godine. U njima nema podataka o broju zaposlenih, ali ima o troškovima za zarade, koji su na kraju septembra iznosili 18,7 miliona eura, što je za 600 hiljada manje nego u prošloj godini. Ukoliko se uzme prosjek troškova za zarade za devet mjeseci i ako se ukalkulišu troškovi za još tri mjeseca, Rudnik uglja će u ovoj godini za isplatu zarada izdvojiti 25 miliona eura. To je za 11 miliona eura više nego 2020. godine.
Kada je u pitanju profit Rudnika uglja, on je 2020. iznosio 9,6 miliona, da bi godinu kasnije dostigao 13,1 miliona, a onda pao na 3,72 miliona eura. U 2022. godini ponovo je dostigao 9,4 miliona, dok je za devet mjeseci ove godine dobit preduzeća sedam miliona eura. To je za 2,35 miliona bolji rezultat u odnosu na isti period prošle godine.
Prihodi Rudnika 2020, 2021. i 2022. godine bili su 43,5 miliona, pa 45,4 miliona, pa opet 43,5 miliona eura, da bi lani bili uvećani na 54,8 miliona eura, Za devet mjeseci ove godine prihodi su iznosili 48,2 miliona, što je više nego u cijeloj 2020, 2021. i 2022. godini. U odnosu na devet mjeseci prošle godine, prihodi su veći za 11,5 miliona eura.
Rudnik uglja je poslednjih mjeseci često punio novinske stupce iz razloga što su već dva puta mijenjali odbor direktora, a jednom i izvršnog direktora. Tačnije, izvršni direktor Milan Lekić smijenjen je nakon što je inspekcija utvrdila da nije izabran shodno propisima, a onda je izbor novog izvršnog direkotra doveo do promjena u odboru direktora.
Od 2021. godine, nakon što je promijenjena vlast, pa sve doskoro izvršni direktor bio je Milan Lekić, a predsjednik odbora direktora Dušan Janjušević. Međutim, kada je Lekić smijenjen, sve je puklo i počele su međusobne optužbe. Ubrzo nakon što je smijenjen Lekić, otišao je i Janjušević, a na njegovo mjesto je imenovan Bojan Krvavac. Međutim, i on je ubrzo napustio tu funkciju, pa je predsjedavanje odborom preuzela Stanojka Kljajević. Ona je, međutim, odbijala da stavi na dnevni red smjenu vršioca dužnosti izvršnog direktora Alena Štulića iz Demokrata i postavljanje, odnosno vraćanje Lekića na tu poziciju. Zato je i ona nedavno smijenjena. Međutim, novi odbor, iako je bilo planirano, u ponedjeljak nije donio odluku o novom direktoru, već je odložio izjašnjavanje o tome.
ada su u odboru direktora Tanja Šljivančanin (URA), Nikola Miličić (URA), Emir Bidžan (BS), Tamara Cmiljanić (SNP) i Miloš Ostojić (SNP).
S obzirom da je početkom sedmice izabrana nova vlada na čelu sa Milojkom Spajićem i da URA više nije dio izvršne vlasti, realno je očekivati da se u narednom periodu ponovo promijeni sastav odbora direktora.
Za jednu ozbiljnu državnu kompaniju i previše neozbiljnih dešavanja u poslednjih nekoliko mjeseci.
Kada je u pitanju profit Rudnika uglja, on je 2020. godine iznosio 9,6 miliona, da bi godinu kasnije dostigao 13,1 miliona, a onda pao na 3,72 miliona eura. U 2022. godini ponovo je dostigao 9,4 miliona, dok je za devet mjeseci ove godine dobit preduzeća sedam miliona eura.
Izvor dan.co.me
