Visoka svijest o potrebi čuvanja i zaštiti ribljeg fonda pljevaljskih ribolovaca dovelo je do obnove ribljeg fonda, kaže za „Dan“ Danilo Mrdak profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Podgorici
Najnovija istraživanja pokazuju da je rijeka Ćehotina najbogatija rijeka u Crnoj Gori sa ribljim fondom. Naime, kako je u izjavi za „Dan“ kazao Danilo Mrdak profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, istraživanja su pokazala da se riblji fond, nakon velikog pomora ribe 2019. godine, dobro oporavlja, da je Otilovićko jezero izuzetno bogato ribom, kao i da sve pokazuje da je rijeka Ćehotina najbogatija sa ribom u Crnoj Gori.
– Nakon velikog pomora ribe 2019. godine ispod ušća rijeke Vezišnice u rijeku Ćehotinu, riblji fond se jako dobro oporavio. U tom djelu rijeke postoji dosta riblje mlađi, postoji dosta velikih komada i sve to govori da je došlo do obnove ribljeg fonda – naglašava Mrdak i ističe da još uvijek nema velikih komada, kao što je bio slučaj prije pomora ribe.
On podvlači da je za obnovu ribljeg fonda najzaslužnija visoka svijest ribolovaca o potrebi očuvanja ribljeg fonda i da takva situacija nije u drugim djelovima Crne Gore.
– Visoka svijest o potrebi čuvanja i zaštiti ribljeg fonda pljevaljskih ribolovaca dovelo je do obnove ribljeg fonda. Na Ćehotini se ne lovi riba na zabranjene načine i nema masovnog uništenja ribe. Ribolovci paze kako love i u većini slučajeva pridržavaju se važećih pravila. Sve je to uticalo da je danas Ćehotoina i pored brojnih problema u prošlosti najbogatija rijeka ribom u čitavoj Crnoj Gori – kazao je Mrdak i dodao da je bitno što je se vrši redovno poribljavanje i što je i ribočuvarska zaštita na visokom nivou.
Za ekologa Vasa Kneževića, pored dobre zaštite i visoke svijesti ribolovaca, jako je bitno to što rijeka Ćehotin, kako je rekao, opstaje.
– I pored svih zagađivača i čestih pomora ribe Ćehotina opstaje, najviše zahvaljujući sopstvenoj sposobnosti samoprečišćavanja i svojim pritokama u kojima riba iz Ćehotine izlazi da se mrijesti. Pritoke čuvaju riblji fond, a čuvaju i ribočuvari, za čiji rad odgovorno tvrdim da je najbolji u Crnoj Gori, iako je velika teritorija ribolovnih voda u opštini Pljevlja – kaže Knežević i dodaje da je rezultat dobrog stanja ribljeg fonda i uvođenje adekvatnih mjera na ribolovnim vodama, kao što su ribolovni zabrani, mušičarski reviri po sistemu uhvati i pusti, a u poslednje tri godine i poribljavanje sa autohtonom potočnom pastrmkom iz sopstvenog mrestilišta na rijeci Breznici.
– Treba napomenuti i da je disciplina ribolovaca napredovala, da se više ribe vraća, a manje uzima. Ta disciplina je naročito kod mladih ribolovaca na višem nivou što je vrlo pohvalno. Ćehotina je inače najpogodnija rijeka za opstanak salmonidnih ribljih vrsta u Crnoj Gori, zbog svog pitomog toka, vegetacije uz same obale rijeke gdje se ribe kriju, i zbog obilja bentosnih organizama u vodi – navodi Knežević i poručuje da za Ćehotinu može da bude još svetlija budućnost, ali i da njeni tradicionalni zagađivači Rudnik uglja, Termoelektrana i Rudnik olova i cinka moraju da budu mnogo društveno odgovorniji po pitanju očuvanja rijeke.
Inače, u organizaciji Sportsko- ribolovnog kluba (SRK) „Lipljen“ u vode rijeke Ćehotine nedavno je pušteno 20.000 komada jednogodišnje mlađi autohtone potočne pastrmke, proizvedene u sopstvenom mrestilištu na rijeci Breznici.
Ćehotina izvire pod planinom Stožer na granici opština Bijelo Polje i Pljevlja i poslije Lima najduža je pritoka rijeke Drine.
