Korišćenje fondova je takođe proces jačanja kapaciteta jedne zemlje, poručuje Vesko Garčević. Partijski igrači po ministarstvima koriste privilegije, ali bježe od odgovornosti za predaju nedovoljno zrelih projekata, ocijenila Milica Zindović
Promjene u Crnoj Gori ne rade se po stručnom već po partijskom ključu i sva velika obećanja o ubrzavanju reformi padaju u vodu kad počnu pregovori o “mjestima po dubini i širini”, ocijenio je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.
“Rezultate tih dogovora, na kraju, svi osjećamo”, kazao je Garčević “Vijestima”, komentarišući to što Crna Gora krajem juna nije dobila finansijsku podršku Evropske komisije (EK) u okviru posljednjeg finansijskog paketa za Zapadni Balkan od 2,1 milijarde eura, ocjenjujući crnogorske projekte preuranjenim i nepodobnim.
Garčević podsjeća da je od samog početka pregovaračkog procesa EK s pravom ukazivala na ograničene administrativne kapacitete Crne Gore i zahtijevala stvaranje profesionalnog kadra koji bi nosio proces pristupanja EU.
“Crna Gora nije veliki sistem i imajući u vidu naše ograničene ljudske resurse, za očekivati je da ljudi koji su se osposobili da rade poslove vezane za pristupanje EU ostanu na svojim mjestima, naročito kad ta mjesta nijesu politička. Mi nemamo toliko stručnjaka da možemo da imamo luksuz i mijenjamo pregovaračke ekipe sa svakom vladom”, upozorio je.
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Milica Zindović za “Vijesti” kaže da ovakvo oduzimanje mogućnosti građanima da žive kvalitetnijim načinom života predstavlja direktnu posljedicu neiskrenosti Vlade u posvećenosti procesu evropskih integracija i suštinskih reformi u društvu, odnosno izostanka njene političke volje da profesionalizuje i optimizuje državnu upravu.
“Umjesto toga imamo partijska uhljebljenja i loša kadriranja i to na različitim nivoima, uz deficit profesionalaca koji bi svoj posao obavljali u skladu sa javnim interesom države Crne Gore. Zato danas, između ostalog, nema ni funkcionalne pregovaračke strukture”, rekla je Zindović.
Međutim, kako je dodala, postoje i partijski raspoređeni igrači po ministarstvima koji rado koriste privilegije, ali bježe od odgovornosti za predaju nedovoljno zrelih projekata.
EK je 30. juna pokrenula novi finansijski paket za podršku 14 vodećih investicionih projekata za ZB, a na listi podržanih nema crnogorskih. Kako je ranije saopšteno iz EK, novi paket obuhvata projekte iz oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru u vrijednosti od 2,1 milijardu eura. To je peti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za ZB, vrijednog 39 milijardi eura investicija i evropskih grantova. On se sprovodi preko platforme Investicioni okvir za ZB (WBIF)…
Iz crnogorskog Ministarstva evropskih poslova (MEP) rekli su da “nije realno očekivati da svaki predloženi projekat bude podržan u svakom pozivu” i da je država do sada bila uspješna u povlačenju novca iz fondova EU.
Zindović navodi da je od oktobra prošle godine izgubljeno više od 40 miliona eura iz EU fondova koje Vlada nije znala apsorbovati.
“Sa nestručnim, neposvećenim i nerazvijenim kapacitetima ne možemo dalje ma koju oni člansku kartu partije imali. Dakle, ovo nije slučajni propust, ovo je ozbiljan problem i mora se rješavati na ozbiljan način”, ocijenila je.
Crna Gora je prošle godine izgubila grant od 41,2 miliona eura od Evropske unije, u okviru Instrumenta pretpristupne finansijske podrške (IPA) namijenjenih za izgradnju obilaznice oko Budve u sklopu Jadransko-jonskog koridora, zbog nepotpune dokumentacije projekta.
U prošlogodišnjem Izvještaju EK o napretku Crne Gore, navedeno je da je poništen investicioni grant “jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo”.
Prema riječima Garčevića, korišćenje EU fondova je takođe proces jačanja kapaciteta jedne zemlje.
“To se ogleda u tome da postanete dovoljno stručni da na pravi način predložite svoje projekte i ponudite dobro utemeljeno obrazloženje za njihovo prihvatanje. Napraviti dobar projekat podrazumijeva da znate EU regulativu i da umijete da svoj predlog prilagodite EU zahtevima i standardima, što je ovoga puta izostalo”, rekao je Garčević.
Objašnjava da postoji i nešto što se zove prenos institucionalnog znanja.
“Kada želite da obnovite kadar ili da ga podmladite, vi ćete novim ljudima omogućiti da provedu dovoljno vremena (a nekad je to i nekoliko godina) sa onima koji su se stručno osposobili za taj posao, tako se neosjetno obavlja smjena generacija ili smjena administracija. Takva praksa kod nas nije zaživjela”, rekao je Garčević.
Milica Zindović poručuje da Vlada mora organizovati i kontinuirane obuke kadra i jačati unutrašnje kapacitete za pripremu projektnih aplikacija, ali i čuvati one obučene ljude unutar sistema.
“Vjerujem da mnogi od onih koji su iz NVO sektora ušli u Vladu, mogu dati značajan doprinos u dijelu ekspertize, a na njima je i da javno kažu da li su i koje prepreke imali u namjeri da taj doprinos i pruže”, kazala je.
Napadi na one koji su ukazali na problem
Zindović podsjeća da je CGO tražio utvrđivanje odgovornosti za ovo dragocjeno gubljenje sredstava i ističe da bi važno bilo da, kako kaže, građani i građanke Crne Gore na koje taj teret pada, saznaju ko je kriv, odnosno imena i prezimena tih koji su napravili ove propuste.
“Pored toga, jako je važno utvrditi i zašto se glavno tijelo u čijoj je nadležnosti praćenje ovih projekata, nije sastajalo duži period i radilo na svom dijelu obaveza. Nažalost, reakcije koje su došle iz Vlade, osim što su bile konfuzne, neodoljivo su podsjetile na obrazac djelovanja kome smo svjedočili i kod onih starih vlasti – negiranje problema, izbjegavanje odgovornosti, napadi na one koji su ukazali na problem. Iz tog razloga smo i pozvali novu vladu, koja se mora što prije formirati, da prioritizuje ova pitanja i napravi otklon od ovakvih tendencija, te da pod hitno profesionalizuje sve segmente javne uprave i raskrsti sa raznoraznim partijskim postavljenjima i kombinatorikama, i da joj meritokratija bude bazični mehanizam djelovanja”, rekla je Zindović.
Dostupni priručnici za pisanje projekata
Na internetu se mogu pronaći i priručnici za pisanje projekata za EU fondove.
U jednom od njih, koje je pripremio Fors Montenegro, navodi se da je prije pisanja projekta neophodna priprema, što uključuje detaljnu analizu i prikupljanje informacija o mogućim donatorima, kao i identifikovanje odgovarajućeg programa i poziva za podnošenje predloga projekta.
“Prije objave javnog poziva za finansiranje projekata potrebno je upoznati se sa programskim dokumentima i ispratiti ostale dostupne resurse i događaje koji se organizuju, kao što su konsultacije, info dani, forumi za traženje partnera i sl. Nakon objave poziva, neophodno je pažljivo proučiti sve standardne obrasce aplikacionog paketa, uključujući smjernice za aplikante, prijavni formular, model ugovora, modele za izvještaje, procedure nabavki i ostale dokumente koji su objavljeni uz javni poziv”, objašnjeno je.
Priručnik obuhvata i pojašnjava različite faze koje su neophodne prilikom izrade i upravljanja projektima EU. Prvi dio priručnika objašnjava šta je projekat i koji su njegovi osnovni elementi, drugi dio je baziran na pregledu pristupa logičkog okvira – LFA (Logical Framework Approach), a treći pojašnjava logičku matricu koja je najčešće sastavni dio dokumentacije za EU projekte i proizvod pristupa logičkog okvira i analiza koje su prethodno sprovedene..
Izvor, vijesti.me
