Svjetski dan spavanja obilježava se svake godine u petak uoči proljećne ravnodnevnice a ove godine pada 15. marta.
Brojna istraživanja utvrdila su da je sedam do osam sati prosječna količina sna dovoljna za normalno funkcionisanje odrasle osobe.
Takođe je važno uzeti u obzir individualne potrebe svakog organizma ponaosob, piše beogradski Danas.
Djeci do 12 mjeseci potrebno je 12 do 16 sati sna, do tri godine 11 do 14 sati, do šest godina 10 do 13 sati, do 12 godina 10 do 12 sati, a tinejdžerima i adolescentima potrebno je 10 do 12 sati spavanja za normalno funkcionisanje u toku dana.
„Ukoliko osoba ostane budna jednu noć – sjutradan će osjetiti umor, dvije noći – pad koncentracije i greške prilikom obavljanja rutinskih stvari, tri noći – halucinacija, a četiri ili više neprospavanih noći dovode do deficita sna. Deficit ili nedostatak sna moze da dovede do veće koncentracije beta amiloida u mozgu, toksičnog proteina koji se povezuje sa Alchajmerovom bolešću“, objašnjava za portal Danas.rs Marija Marković, doktorka Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.
Aktivnosti vezane za Dan spavanja organizuje Komitet za spavanje Svjetskog društva koje se bavi ovim pitanjima sa ciljem da se skrene pažnja na problem nedostatka sna i posljedice (ne)spavanja u različitim društvenim aspektima.
Dan spavanja treba da bude proslava sna i poziv na akciju na važna pitanja vezana za san, uključujući medicinu, obrazovanje, socijalne aspekte i voznju.
Nedovoljno spavanje ili stručno – deprivacija spavanja može biti voljna i nevoljna. Voljna deprivacija može biti prisutna kod savremenih osoba svih uzrasta i uglavnom je izazvana svojevoljnim odlaganjem spavanja.
„Posljedice deprivacije spavanja mogu biti kratkoročne i dugoročne. Pad imuniteta, smanjena budnost i sporija obrada informacija spadaju u kratkoročne, a kardiovaskularne bolesti i gojaznost u dugoročne posljedice deprivacije spavanja“, napominje doktorka Marković.
Šta je nevoljna deprivacija spavanja
„Nevoljna deprivacija spavanja bazirana je na različitim oblicima nesanice. Nemogućnost uspavljivanja i buđenje u toku noći su tipični oblici nesanice“, ističe psihoterapeutkinja Katarina Pfaf Krstić.
Gore navedeni poremećaji spavanja su prvi vidljivi signal iza kojih se najčešće kriju depresija, anksioznost, akutni ili hronični stres koji su sve rasprostranjeniji.
Problem takođe može biti strah od sna, a san je neophodan da bi organizam bio zdrav. Kada zaspimo, cijeli organizam se „resetuje“ i vraća u početnu homeostazu, odnosno u normalu.
Kada smo pod stresom, to se u REM fazi obrađuje, pa mi ustvari sanjamo proživljene događaje. Tako se, kroz snove, organizam bori sa stresom. Ako ne uspije, pada u nesanicu.
„Problem sa spavanjem se može riješiti klasičnim psihoterapijama. Psihoterapije ne moraju biti fokusirane konkretno na spavanje, već pacijent kroz priču sa psihoterapeutom može doći do pitanja ‘Zašto ne mogu da spavam?’, pa samim tim i do rješenja istog“, objašnjava za portal Danasa psihoterapeutkinja Pfaf.
Da li ste nedovoljno naspavani
Test potencije spavanja može pokazati da li smo dovoljno ili nedovoljno naspavani. Konstantan umor, lako “padanje” u san i potreba za alarmom prilikom buđenja su pokazatelji nedovoljne naspavanosti.
Istraživanja su pokazala da ljudi spavaju sat manje nego u prošlom vijeku, kao i da je nespavanje posljedica jedne trećine saobraćajnih nezgoda, uglavnom kod profesionalnih vozača.
„Tokom spavanja može se javiti poremećaj disanja – sleep apnea. Poremećaj podrazumijeva kratke prekide disanja u toku sna – najviše do devet sekundi. Prisutnost sleep apnee dovodi do promjene opšteg stanja u organizmu, smanjenog dotoka kiseonika, usporenog rada srca, pada krvnog pritiska. Ovaj poremećaj pogađa 15 odsto populacije i to uglavnom sredovječne, gojazne muškarce. Jedan od znakova je hrkanje“, navodi Marković.
Brojne studije su pokazale da pojedinci koji imaju bolji kvalitet spavanja izgledaju privlačnije, ornije i mlađe.
Različiti stimulansi poput kafe, energetskih pića, budilnici, svjetla, uključujući i ona sa raznih električnih uređaja, ometaju cirkadijski ritam, odnosno prirodni ciklus spavanja. Procenat osoba sa čestim smetnjama u snu koje kasne na posao ili događaje, ili prave greške na poslu iznosi 46.
