Visoka stopa inflacije izazvana ratom u Ukrajini, prognoze slabljenja rasta, kao i povećanje deficita tekućeg računa izazovi su sa kojima će se Crna Gora suočavati i u narednoj godini, ali za sada nema potrebe za aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), saopštio je šef misije ove monetarne institucije za Crnu Goru Srikant Seshadri.
On je istakao da će se deficit tekućeg računa ove godine povećati zbog visokih cijena uvoza, kao i da će vjerovatno ostati na visokom nivou.
“Lična potrošnja, dalji oporavak turizma i snažan kreditni rast doprinijeli su povećanju realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 10 odsto na godišnjem nivou tokom prve polovine ove godine. Međutim, očekuje se da će naredne taj impuls usporiti, kako ti efekti budu slabili, a veće cijene budu uticale na ograničavanje potrošnje stanovništva”, kazao je Seshadri na pres konferenciji povodom završetka posjete misije MMF-a Crnoj Gori.
Istakao je da se trenutno predviđa rast bruto potreba za finansiranjem, koje predstavljaju zbir fiskalnog deficita i otplate duga koji dospijeva, sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u narednoj godini, na 17 odsto u 2025.
“To su vrlo visoki brojevi. Zemlja jednostavno sebi ne može da priušti više da nastavi ovako da se zadužuje, posebno po postojećim kamatnim stopama koje su skoro duplo više nego što su bile prije tri godine. Ne možete stalno da se zadužujete po kamatnim stopama koje stalno rastu. Svako ko to radi ubrzo će shvatiti da će povjerioci prestati da vam daju kredite i nećete imati više novca. Da bi se to izbjeglo, hitno tražimo od Vlade da promisli trenutni smjer kojim se kreće, a to se odnosi i na građane” poručio je Seshadri, prenosi Dan.
Vlada planira da pozajmi do 600 miliona u narednoj godini.
On je objasnio da ako stalno pozajmljujemo pet ili šest odsto onoga što nam je potrebno, po stopama devet do deset odsto, a kada ekonomija raste četiri odsto, onda je to jednostavna matematika.
“Nijesmo još došli u tu fazu, ali postoji rizik da do toga dođe. Ukoliko šaljete signal da nemate plan da smanjite zaduživanje, onda postoji rizik da možete da kreirate problem likvidnosti”, upozorio je Seshadri.
Šef misije MMF-a istakao je da ova institucija ipak ne gleda blagonaklono na najave povećanja zarada u trenutnoj ekonomskoj situaciji.
“U ovom trenutku nema direktnih rizika od nesolventnosti države, međutim, postoje vrlo ozbiljne poteškoće kada je u pitanju likvidnost. Poteškoće u likvidnosti mogu vrlo brzo da se transformišu u poteškoće koje se odnose na solventnost” kazao je Seshadri.
Seshadri je istakao da će biti potrebno da se ubrza tempo fiskalnog prilagođavanja u zavisnosti od preovladavajućih globalnih finansijskih uslova, a to bi trebalo da doprinese smanjenju javnog duga i rizika finansiranja u narednim godinama, naročito uoči amortizacije euroobveznica u 2025. godini.
“U cilju očuvanja održivosti javnih finansija biće potrebno da se izbjegava dalja potrošnja ili smanjenje poreza za koje nema izvora finansiranja”, kazao je Seshadri.
V.d. direktora Direktorata za ekonomsko-finansijski sistem u Ministarstvu finansija Danko Dragović istakao je da ovaj resor ima niz planova kako bi se javni dug vratio u normalu, odnosno da poveća vrste prihoda.
Guverner CBCG Radoje Žugić je istakao da je sistem zdrav i stabilan i da su svi indikatori na istorijskom maksimumu. Podsjetio je i da su uspjeli da zaštite klijente koji su imali kredite sa varijabilnim stopama, prelaskom na fiksne kamatne stope.
Izvor, investitor.me
