Ljekari zaposleni u Kliničkom centru (KCCG) i ostalim državnim zdravstvenim ustanovama ubuduće neće moći da rade u privatnim klinikama, a kako je predviđeno Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti dopunski rad biće omogućen samo u državnom sektoru.
U petak je organizovana javna rasprava povodom Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojoj su prisustvovali brojni ljekari i stručnjaci iz javnog i privatnog sektora.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić za Pobjedu je objasnila da će ljekari imati mogućnost zarade kao kod privatnika.
Na taj način će ljekari ostajati u državnom sektoru.
U planu je da KCCG osnuje ambulante u kome će zdravstvene usluge moći da dobiju građani koji žele da plate.
One će raditi u poslijepodnevnim satima.
Ambulante će biti iz svih oblasti, a za novac će se obavljati, između ostalog, i hiruške intervencije, estetska hirurgija.
Ćorić je rekla da će ljekari imati priliku da jednom ili dva puta sedmično, u zavisnosti od prostornih kapaciteta, rade privatno u ambulanti u javnoj ustanovi.
“Oni pacijenti koji žele da idu kod kardiologa, a njihov ljekar smatra da ne treba da idu, mogu da traže uput na lični zahtjev i onda plate za taj pregled isto kao što bi ga platio da ode privatno”, kazala je Ćorić.
Na pitanje gdje je tu interes pacijenta i da li će i dalje morati da čekaju na pregled koji je besplatan, ona je odgovorila da će liste čekanja uvijek postojati, ali da će se takvim načinom transformacije zdravstvenog sektora one smanjiti.
Pacijenti će, kako je navela Ćorić, imati veću dostupnost ljekara.
Prema njenim riječima, ako neko želi da otvori privatnu polikliniku i bolnicu, onda mora da ima ljekare.
“A ne kao dosad da ih otvara na ljekare koji ne rade u Crnoj Gori, a onda kasnije da ih zapravo “vuče“ iz KCCG. Jesu ljekari tada zadovoljni, ali sistem trpi. Zato smo im omogućili da zarade kroz KCCG”, kazala je Ćorić.
Sa njom nijesu saglasni zastupnici privatne prakse.
Oni su poručili da je nacrt zakona nekoliko koraka unazad i da će dovesti do zatvaranja velikog broja privatnih klinika.
Predsjednik Udruženja privatne prakse Mladen Filipović za Pobjedu je kazao da je neprihvatljiva i neutemeljena optužba da je privatni zdravstveni sektor odgovoran za liste čekanja, odnosno dopunski rad ljekara iz državnih bolnica koji rade u privatnim.
On smatra da je ukidanje dopunskog rada u suprotnosti sa Zakonom o radu.
Filipović je rekao da menadžment svake državne zdravstvene ustanove treba da kontroliše i vidi na koji način da spriječi zloupotrebu položaja ako ona postoji.
“Neka je sankcioniše. Tu nije ništa sporno, ali smatramo neprincipijelnim da ljekar poslijepodne može da vozi taksi i bude vinogradar, a ne može da radi svoj posao”, rekao je Filipović.
Prema njegovim riječima, svako mora da ispuni uslove koje zakon traži, a poslijepodne „neka radi šta hoće“.
“Da li postoje neke ustanove koji dominantno imaju ljekare iz državnih bolnica, Ministarstvo ima svoje službe, kao i inspekcija, pa neka kontrolišu. Ali po metodu – ne umijem da riješim problem, pa ću da kaznim sve oko sebe i zabranim rad, to nam nije prihvatljivo”, poručio je Filipović.
On je istakao da nacrt zakona nema pravna objašnjenja niti pojašnjenja u svim elementima da bi bio razumljiv.
Filipović je poručio da treba usporiti sa donošenjem tog zakona i sačekati da se usvoji strategija zdravstvenog sistema za naredne četiri godine kako bi se sa tim dokumentom uskladila.
Na raspravi je istaknuto da nosilac djelatnosti u zdravstvenom sektoru ne može biti ljekar stariji od 66 godina.
On ne može biti glavni ljekar koji radi osam sati, ali se može angažovati kao konsultant.
izvor rtcg.me
