SAOPŠTENJE NVO ZAJEDNO ZA PLJEVLJA
Bezistan. Mnogi od nas ne znaju, ali to je prvi tržni centar u Pljevljima. Znate, kroz haustor stare Robne kuće, pa malo naprijed, pa desno uz dvije stepenice. Tržni centar koji je sada potpuno oronuo I zapostavljen, a priznaćete ima nekog šmeka.
Šmeka stare Pljevaljske čaršije i malih radnjica iliti udžarica, raspoređenih sa jedne I s druge strane. Kujundžije, obućari, kafanice, krojači I narod. Sve ukupno to su bila Pljevlja. Srbi, Muslimani, Crnogorci, svi na jednom mjestu. Slika života prelijepa i pomalo nostalgična.
Vjerovatno je I u to doba, doba pljevaljske čaršije postojao isti ovaj Bezistan, jer kaldrma je na svu sreću i dalje tu. Kaldrma koja se oduprla zubu vremena i izgradnji modernih i savremenih Pljevalja.
Da Vam nebi uzimali previse vremena, a i nostalgija zna da udari po duši pa ćete pomisliti da ciljamo Vaša osjećanja, predlažemo: REKONSTRUKCIJU BEZISTANA.
Zamislite sad.
Stil gradnje: vizantijsko-turski ili tursko-vizantijski, kako želite.
Objekat da bude oblika ćiriličnog slova P kao I sad što je.
Spratnost: prizemlje i jedan sprat.
Kaldrma normalno.
U sredini drvo po mogućnosti lipa ili još bolje neko koje pravi veliki hlad, kao I fontana sa Trga 13.jul ako je u životu.
I opet male kafane, ćevabdžinica, obućari, krojači, sajdžije, frizeri I narod. Idealno mjesto za tamburicu, pjesničke I književne večeri, naročito ljeti. Mišljenja smo da bi napravili još jedan simbol grada.
Čini nam se da je slika kompletna.
P.S. Mislimo da je ovaj projekat jedino moguć u dogovoru sa trenutnim korisnicima poslovnih prostora Bezistana. Drugačije nikako.
Drugi projekat koji bi stavili na razmatranje budućoj vlasti je PROIZVODNJA KISEONIKA.
Iako nismo dublje ulazili u analizu profitabilnosti i održivosti samog projekta kao i o vlasničkoj strukturi, mišljenja smo da zavređuje pažnju.
Dojam smo stekli zbog toga što npr. bolnica Pljevlja u normalnim uslovima troši oko 10 000 eura godišnje na kiseonik, dok je bolnica u kovid uslovima trošila i do 120 000 eura. Ne znamo kolika je potreba za kiseonikom na Rudniku i Termoelektrani, ali ako znamo da su ta dva subjekta možda i najveći potrošači kiseonika u Crnoj Gori, a imajući u vidu da sama investicija nije toliko skupa, mislimo da na proizvodnju kiseonika treba obratiti pažnju. Takođe treba istaći da se u samom procesu proizvodnje kiseonika koristi ugalj.
Znači sve što je potrebno je plemenita želja Upravljačke strukture Rudnika, Termoelektrane, Bolnice i Opštine Pljevlja da se radi u interesu građana i vjerovatno 50 000-150 000 hiljada eura.
Stoga razmislite malo, napravite sliku, pa nam recite u komentarima šta Vi mislite o tome. Zapratite našu fejsbuk stranicu Zajedno za Pljevlja.
