Predsjednik Milo Đukanović uputio je predsjednici parlamenta Danijeli Đurović predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore. Predsjednik smatra da je to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se, kako dodaje, time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu.
Đukanović navodi da se nijesu stekli uslovi da mandat za sastav Vlade povjeri lideru Demosa Miodragu Lekiću.
Kaže da parlamentarna većina od avgusta 2020. nije priložila ni potpise većine poslanika, te da nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi, kako dodaje Đukanović, ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu.
U obrazloženju Đukanović kaže daje saglasno Ustavu, konsultacije o mandataru za sastav Vlade obavio sa predstavnicima parlamentarnih partija, odnosno koalicija zastupljenih u Skupštini Crne Gore, 15. i 16. septembra ove godine.
Razgovore je imao da predstavnicima DPS-a, SDP-a, SD-a, BS, Albanske alternative, Force, Demokratske unije Albanaca, Demokratske partije (DP) i Liberalne partije .
Đukanović podsjeća da se pozivu nijesu odazvali predstavnici Demokratskog fronta (DF), Demokratske Crne Gore (DEM), Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta URA.
„Predlog da se mandat za sastav Vlade povjeri gospodinu Miodragu Lekiću, koji mi je juče u ime partija koje su osvojile većinu mandata na izborima 2020. godine uputio gospodin Andrija Mandić nijesam mogao da prihvatim, jer smatram da se za to nijesu stekli svi neophodni uslovi“, naveo je predsjednik države.
Javnost je, kako kaže, od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku, i da potpise podrške nijesu dali poslanici URA, SNP i CIVIS.
„Podsjećam da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade (Zdravko Krivokapić) predstavnici tri pobjedničke koalicije („Za budućnost Crne Gore, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“) učestvovali u konsultativnom procesu i priložili potpise podrške većine od 41 poslanika. Takođe, prilikom određivanja mandatara za sastav 43. Vlade (Dritan Abazović) politički lideri većine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod Predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade, što je do u nijansu potvrđeno na sjednici Parlamenta“, navodi Đukanović.
Kaže da jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije.
„Nijesu priložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije. Dakle, nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu. Posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana“, navodi Đukanović.
Kaže da jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije.
„Nijesu priložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije. Dakle, nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu. Posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana“, navodi Đukanović.
Kaže kako smatra da ne postoji politička saglasnost o formiranju Vlade o čemu, kako dodaje, svjedoči i saopštenje Građanskog pokreta URA, jednog od konstituenata navodne većine, s jučerašnje sjednice Predsjedništva.
„Što doživljavam kao namjeru da se dalje troši vrijeme u kojem bi se nastavili pregovori o diobi resora u Vladi i „mjesta po dubini“, dok bi za to vrijeme država dodatno bila urušavana. Na osnovu navedenog, razgovora koje sam obavio, činjenice da su predstavnici partija koje sam naveo ignorisali poziv za konsultacije, i neubjedljivog predloga koji sam dobio, a koji je javno doveden u pitanje i od strane pojedinih predstavnika stranaka koje tvrde da imaju većinu, obavještavam Vas da je konsultativni proces jasno pokazao da nema osnova da se u Ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini Crne Gore za sastav 44. Vlade Crne Gore“, naveo je Đukanović.
Stoga, saglasno ustavnim ovlašćenjima, kako kaže Đukanović, podnosi Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.
„Smatram da je to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu. Regionalni i globalni kontekst, kao i političko-bezbjednosni izazovi, ekonomski i finansijski problemi sa kojima je suočena Crna Gora, posebno u energetskom sektoru, zdravstvu i drugim oblastima, zahtijevaju kompetentnu, odgovornu i efikasnu Vladu koja će danonoćno biti posvećena njihovom rješavanju“, naveo je Đukanović.
Vjeruje da se do takve Vlade može doći jedino odlukom građana na izborima.
„Polazeći od navedenog, na osnovu člana 90 stav 4 Ustava Crne Gore i člana 128 stav 5 Poslovnika Skupštine Crne Gore, koristim ustavnu mogućnost i podnosim zahtjev za sazivanje Skupštine Crne Gore 27. saziva na sjednicu Jedanaestog vanrednog zasijedanja u 2022. godini, na kojoj će tačka dnevnog reda biti Predlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine. Koristim priliku da podsjetim da je pred svim parlamentarnim partijama i Skupštinom Crne Gore obaveza da se u najkraćem roku izvrši izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, i tako prevaziđe institucionalna kriza u pravosudnom sistemu, što je na liniji ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24 i dostizanja željene dinamike u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom“, zaključio je Đukanović.
