Da bi se ostvario deficit od preko 400 miliona za ovu godinu, kako navode, sa ovakvim rezultatima za 6 mjeseci, bilo bi neophodno da deficit do kraja godine u svakom mjesecu prosječno iznosi preko 60 miliona
Pokreta „Evropa sad!“ navodi da i pored priče „slučajnog ministra finansija kako su prihodi budžeta za 2022. godinu planirani optimistično i kako su uključeni određeni „fiktivni“ prihodi, isti ministar u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike predlaže veći nivo prihoda za 6 miliona, pri tome ne planirajući ni jednu novu mjeru usmjerenu na povećanje prihoda“.
– Sa druge strane, kada je u pitanju očuvanje standarda građana, sve što je uradio na prihodnoj strani je bilo preuzeto od prethodne Vlade, a tiče se smanjenja akciza na gorivo i smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice. Sa predloženim većim prihodima, ministar finansija prognozira deficit od preko 400 miliona za ovu godinu ili 7,6% BDP-a, a za naredne tri godine kumulativno još preko 850 miliona deficita. To znači da bi nas ova Vlada kumulativno do 2025. godine zadužila još 2,6 milijarde eura, kada se uzme u obzir i otplata duga. Samo iz ove činjenice se jasno vidi da Vlada nema nikakve vizije upravljanja javnim finansija i vođenja ekonomije zemlje. Uz to, za 6 mjeseci ove godine, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, deficit budžeta je na rekordno niskom nivou od 33 miliona, a tek predstoje prihodi od turističke sezone, za koju resorni ministar tvrdi da je bolja nego 2019. godine, ali i reprograma poreskog duga. Iz ovoga proizlazi da bi nas ova Vlada dodatno zadužila oko 150 miliona. Mora da u Ministarstvu pri projektovanju nisu uzeli u obzir uštede koje su ostvarene za 6 mjeseci na rashodnoj strani i prihode koji su naplaćeni značajno iznad plana, već su samo dodavali nove obaveze udovoljavajući svim potrošačkim jedinicama- navode u saopštenju.
Da bi se ostvario deficit od preko 400 miliona za ovu godinu, kako navode, sa ovakvim rezultatima za 6 mjeseci, bilo bi neophodno da deficit do kraja godine u svakom mjesecu prosječno iznosi preko 60 miliona, što nije realno, naročito u periodu jul-septembar kada je, zbog sezonskog karaktera, najveće punjenje budžeta.
– Dakle, očigledna je nekonzistentnost između makroekonomskog i fiskalnog okvira Nadalje, usputni ministar finansija je na sjednici Vlade naveo da su Smjernice donešene na osnovu Fiskalne strategije koju je usvojila prethodna vlada, što nije moguće, budući da se ona usvaja za vrijeme trajanja mandata vlade. Stoga pitamo ministra: na osnovu koje Fiskalne strategije je Vlada usvojila Smjernice i da li je prekršio Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti? Da je stanje u javnim finansijama zaista onakvo kakvim ga prezentuje, da li bi slučajni ministar, zadužen za sijanje mračnih vijesti, mogao bez rebalansa smanjiti akcize na gorivo za 50% ili redovno servisirati sve obaveze i čak dodatno sa rezerve preusmjeravati sredstva određenim potrošačkim jedinicama? Dok pominje stezanje kaiša, istovremeno planirajući dodatno povećanje rashoda, da li otvara mogućnost dodatnog povećanja PDV-a ili smanjenja mandatorne potrošnje (plata i penzija)? Očigledno je da je ovo najgore urađen dokument od usvajanja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, iz koga se vidi odsustvo vizije, budući da umjesto da predstavi fiskalni okvir i limite potrošnje za naredni srednjoročni period, odlazeći ministar finansija pokazuje da su svi kriterijumi propisani Zakonom prekršeni, te da tako država u svakoj godini ima deficit tekuće potrošnje što nije bilo ni u vrijeme vlada DPS-a- navode , pored ostalog, iz Pokreta.
