On se na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen ovogodišnji Agrobudzet, osvrnuo na negativne efekte eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine kada je u pitanju globalno snabdijevanje hranom, kao i mogući poremećaji na tržištu
Na crnogorskom tržištu je, zbog sukoba između Rusije i Ukrajine, realno očekvati novi rast cijena brašna, žitarica i ulja, saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović i dodao da efekat čitavog globalnog poremećaja može uzrokovati ozbiljnu nestašicu.
– Još ne znamo kako će se stvari razvjati. I dalje traju mirovni pregovori i nadamo se da će se stvari smiriti. Kroz ovogodišnj Agrobudzet imamo mogućnost da unapređujemo poljoprivrednu proizvodnju i povećamo našu nezavisnost u proizvodnji hrane. Plan je da se unaprijede mogućnosti za veću proizvodnju domaće hrane, kako bi mogli da osiguramo da u slučaju većih poremećaja imamo obezbijeđenu hranu za potrebe našeg stanovništva – kazao je Stijović.
On se na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen ovogodišnji Agrobudzet, osvrnuo na negativne efekte eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine kada je u pitanju globalno snabdijevanje hranom, kao i mogući poremećaji na tržištu.
Stijović je rekao da su neposredno prije početka sukoba dobili povratne informacije da su uvezene značajne količine namirnica, da su naši kapaciteti popunjeni i da smo sada na nivou redovnih potreba za tri mjeseca.
– Globalna stuacija izazvana ratom u Ukrajini prijeti globalnom snabdijevanju hranom. Mi ne posjedujemo robne rezerve već od 2003. godine i nemamo nijedan zaštitni mehanizam u slučaju katastrofa i poremećaja u snabdijevanju – objasnio je Stijović.
Prema njegovim riječima, postojeći Zakon o interventnim nabavkama zavisi od procjene opština i u tom smislu je potrebna široka saradnja da bi roba nabavljana na taj način mogla da se distribuira.
– Budući da smo zemlja koja je visoko zavisna od uvoza, usmjereni smo na evropsku ekonomju i zavsimo od kretanja na tim tržištima, dok cijene robe zavise od berze – saopštio je Stijović.
On je rekao da su dan nakon početka sukoba, 25. februara, cijene žitarca značajno skočile, kao i uglja i naftnih derivata.
– Ukrajina i Rusija su veliki izvoznici osnovnih prehrambenih proizvoda, na prvom mjestu suncokretobog ulja, i to je jedan od sektora koji će biti među prvima pogođen – kazao je Stijović.
Tu je, prema njegovim riječima, i sektor pšenice i kukuruza.
Stijović je podsjetio da je cijena jestivog ulja u Crnoj Gori u prošloj godini porasla 37,6 odsto.
– Iako brašno, žitarice, jestivo ulje i stočnu hranu domaći trgovci uglavnom uvoze iz Srbije, ti se proizvodi trguju na berzama i zavise od cijena kretanja na međunarodnom tržištu. Treba znati da velike zemlje, poput Kine, kupuju na međunarodnom tržištu velike kolčine i plaćaju čak i unaprijed žetve za narednu godinu – rekao je Stijović.
Sa druge strane, zemlje regiona, odakle Crna Gora najviše uvozi, kreiraju robne rezerve, popunjavajući svoje kapacitete, čime se na posredan način stvara nestašica na tržištu.
– Ono što će nastati kao problem je momenat kada se Rusija isključi iz SWIFT sistema plaćanja, jer će u tom trenutku biti u nemogućnosti da naplati proizvode koji kreću prema Evropi. To će dovesti do problema da samo ono što je avansno plaćeno može da stigne i tada očekujemo da ćemo imati problem u snabdijevanju, koji se neće odmah odrazti na Crnu Goru, već zavisno od razvijanja ratnih dejstava – saopštio je Stijović.
On je rekao da su crnogorski kapaciteti robnih rezervi prilčno unšteni i da od 2003. godine ne postoje.
– Ti objekti su devastirani, čak su i instalacije u njima počupane i dijelovi opreme odnešeni. Oni se ne mogu tako brzo staviti u funkciji i to je nešto na čemu trenutno radi Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa ostalim resorima – objasnio je Stijović.
On je dodao da je činjenica da Crna Gora nema skladišne kapacitete.
Postoji, kako je rekao, mogućnost iznajmljivanja silosa od privatnika u Crnoj Gori, ali ih i oni sada popunjavaju za svoje potrebe.
– Resursi u Crnoj Gori za osiguranje u slučaju prirodnih katastrofa, rata i prekida snabdijevanja, su relatvno uništeni. Vrlo su nam ograničene mogućnosti, iako imamo finansijska sredstva, ali problem je logistika, gdje to držati i način distribucije – zaključio je Stijović.
Izvor, dan.co.me
