Pvportalu potvrđeno je da se Unija pekara Crne Gore predložila da vekna osnovnog bijelog hljeba od 500 grama od poneđeljka bi mogla da košta 80 centi.
Kako navode industrijski pekari, predali su trgovcima predlog prema kojem je cijena osnovnog hljeba povećana sa dosadašnjih 52 centa na 64 centa.
Kako pojašnjavaju, trgovci na tu cijenu dodaju PDV koji je sedam odsto i maržu koja je do sada bila 17 odsto, tako da bi cijena hljeba od ponedjeljka mogla da bude 80 centi.
Na takav potez su se, kako navode, odlučili zbog rasta cijene brašna za oko 25 odsto na tržištu.
Inače najveći proizvođač hljeba na sjeveru Crne Gore „Žitoprodukt“ u velikom je problemu, zbog zabrane izvoza brašna iz Srbije, jer ukoliko uskoro ne pronađu brašno proizvodnja u pekari mogla bi biti prekinuta.
Ugroženi nacionalni interesi
Prosto je za nepovjerovati da je državne robne rezerve Crna Gora je ukinula 2003. godine pod obrazloženjem da su neisplative!!!!!?????. Ovom odlukom ne samo da su ugroženi nacionalni interesi, već pokazuje neozbiljnost i gramzivost ljudi iz tadašnje Vlade, koji bi morali, zbog naroda odgovoriti tužiocu, gdje su završile robne rezerve i po kojoj cijeni. Čisto sumnjamo da robne rezerve za oko pola miliona ljudi mogu biti veći trošak, od godišnjih otpremnina, nagrada, dividendi tadašnjih direktora i odbora direktora EPCG, Rudnika uglja, Monteputa, Plantaža, Morskog dobra, Aerodroma, Montenegro erlansa, IRF-a…..
Kao supstitut je usvojen Zakon o interventnim nabavkama koji je trebalo da omogući hitnu intervenciju države u slučaju globalnih poremećaja na tržištu goriva i osnovnih namirnica.
Za razliku od većine evropskih i država regiona, Crna Gora nije u stanju da interveniše na spoljne šokove kao što su dramatični skok cijena nafte i njenih derivata, hrane, roba i usluga, koje su prvobitno rasle zbog pandemije korona virusa a onda i zbog rata u Ukrajini.
To u razgovoru sa Radio Slobodna Evropa kaže Miro Blečić, posljednji direktor robnih rezervi Crne Gore koje su ukinute prije gotovo dvadest godina.
