Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin, kazao je da je zatečeno stanje u EPCG bilo nesređeno i nezadovoljavajuće, kao i da je osnovano dvanaest komisija koje će ispitati svaki segment poslovanja u prethodnom periodu. U intervjuu za BORBU, Rovčanin je istakao da će EPCG uložiti maksimalan napor da ne dođe do povećanja cijena električne energije, ali i da će promijeniti neodrživ model poslovanja sa krupnim potrošačima prema kome se električna energija kupuje po jednoj, a prodaje po pet ili šest puta nižoj cijeni, a sve u cilju zaštite finansijske stabilnosti kompanije i interesa građana.
Rovčanin se osvrnuo i na projekat Solar+ koji će biti pokretač ozbiljne energetske tranzicije Crne Gore ka obnovljivim resursima.
1. Da li ste zadovoljni dosadašnjim radom EPCG od kada ste došli na njeno čelo, imajući u vidu da je prethodni menadžment bio katastrofalan?
Proteklih devet mjeseci su, u svakom pogledu, predstavljali period ispunjen veoma zahtjevnim radnim zadacima. Kada je riječ o unutrašnjim pitanjima, stanje zatečeno u martu je bilo, najblaže rečeno, nesređeno i, u mnogim segmentima, nezadovoljavajuće. S tim u vezi, odlučili smo da ispitamo poslovanje prethodnog menadžmenta, pa smo formirali dvanaest komisija, i to za radno-pravne odnose i rješavanje stambenih potreba zaposlenih, za tendere, za imovinu, za ekološko rekonstrukciju TE „Pljevlja“ i sanaciju deponije Maljevac, za finansijske iskaze, za ispitivanje odnosa EPCG sa Prvom bankom, KAP-om, UNIPROM-om, Željezarom Toščelik i drugim povlašćenim subjektima, za analizu zakonske i normativne regulative u oblasti energetike, za analizu voznog parka, platnih kartica, donacija, sponzorstava, pomoći i reklamiranja i ostalih neproizvodnih troškova, za privatizaciju EPCG (A2A), Rudnika uglja Pljevlja i kupovinu sopstvenih akcija, za naplatu, isključenja i utuženja i komisija za odnose unutar EPCG Grupe (EPCG, RUP, CEDIS). Očekujemo da ove komisije ispitaju svaki segment poslovanja u prethodnom periodu, a sve eventualne nepravilnosti će, razumije se, biti predočene javnosti.
2. Građani se žale da je prethodni menadžment dodavao brojne stavke na račune za električnu energiju, da li ćete ukinuti tu praksu koja opterećuje građane?
Pritužbe građana su opravdane, premda je adresiranje odgovornosti za ovo pitanje na EPCG pogrešno, jer je ono izvan naših ingerencija. Kako? Prosto, u Službenom listu, od 29. jula 2021. godine, objavljena je Uredba o prestanku važenja uredbe o načinu ostvarivanja i visini podsticaja cijena za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i visoko efikasne kogeneracije. Tim aktom je, dakle, Vlada Crne Gore ukinula mogućnost dodjeljivanja statusa povlašćenih proizvođača eventualnim novim proizvođačima mHE. Ovim, međutim, nije pristupljeno retroaktivnom ukidanju povlastica, odnosno raskidanju ugovora sa postojećim povlašćenim proizvođačima. Šta to znači, posmatrano iz ugla krajnjeg korisnika? To znači da stavke koje se odnose na OIE (1) ostaju na računima, ali se one (2) ne mogu uvećavati, budući da se ovom Uredbom onemogućava pojavljivanje novih povlašćenih proizvođača. Jedini način na koji bi se moglo obezbijediti uklanjanje aktuelnih stavki sa računa krajnjih korisnika jeste odluka Ustavnog suda, kojom bi se članovi Zakona o energetici, kojima se propisuje period od 12 godina podsticaja povlašćenim proizvođačima nakon potpisivanja ugovora sa njima – a prvi je potpisan 2014. godine – poglasili neustavnim.
3. Da li možemo očekivati jeftiniju ili skuplju električnu energiju u skorijem periodu imajući u vidu da je tržište poprilično promjenljivo?
Kada je riječ o definisanju cijena, stanje je takvo da, shodno članu 58 Zakona o energetici, cijena električne energije se formira slobodno na tržištu (ili ugovorom između prodavaca i kupca), uz poštovanje ograničenja iz člana 249. i 250. Zakona o energetici, a koje se odnosi na rast cijena za domaćinstva i ostale male kupce. Takođe, shodno članu 205. Zakona o energetici, snabdjevač je dužan da svim krajnjim kupcima obračuna i naplati korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije, naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i druge naknade u skladu sa zakonom.
U skladu sa navedenim zakonskim odredbama, EPCG utvrđuje cijenu električne energije (stavka aktivna elerktična energija) i ista je za domaćinstva i ostale distributivne kupce utvrđena Odlukom o utvrđivanju cijena električne energije za snabdijevanje kupaca priključenih na elektrodistributivni sistem, br. 10-00-10563 od 27.03.2019.g., te Odlukom o izmjeni Odluke o utvrđivanju cijena električne energije za snabdijevanje kupaca priključenih na elektrodistributivni sistem br. 10-00-15110 od 25.04.2019.g., dok je cijena električne energije za Ranjive kupce utvrđena Ugovorom o povjeravanju poslova snabdijevanja poslednjeg izbora i ranjivih kupaca električnom energijom br. 10-00-41240 od 21.11.2019. godine.
Cijene za korišćenje mrežnih sistema, naknada za OIE i druge naknade energetskih subjekata za 2022.g. utvrđene su sljedećim aktima:
– Odluka o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za period 01.01.2020 – 31.12.2022. godina
– Sl. list 66/2019 od 06.12.2019.g.;
– Odluka o utvrđivanju iznosa korekcije regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije tokom regulatornog perioda 2020-2022, godine, od 30.11.2021.g.;
– Odluka o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije za period 01.01.2022-31.12.2022, 2021. godine, od 30.11.2021.g.;
– Metodologija za utvrđivanje cijena, rokova i uslova za pružanje pomoćnih usluga i usluga balansiranja prenosnog sistema električne energije – Sl. list 44/2016 od 25.07.2016. godine i Odluka o izmjenama i dopunama Metodologije za utvrđivanje cijena, rokova i uslova za pružanje pomoćnih usluga i usluga balansiranja prenosnog sistema električne energije – Sl. list 50/2019, od 30.08.2019.g.;
– Uredba o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije – Sl. list 29/2019, od 24.05.2019. g.
Kada je riječ o cijenama električne energije za domaćinstva, a vjerujem da je to, sasvim opravdano, tema koja građane najviše zanima, mogu reći da će EPCG, kao i do sada, uložiti maksimalan napor u pravcu zaštite građana od posljedica rasta cijene električne energije na berzi. O načinu na koji se ta pitanja definišu već je bilo riječi u sklopu odgovora na sljedeće pitanje. Takođe, ranije se govorilo i o stanju u regionu: neke države, poput Sjeverne Makedonije, pružaju finansijsku pomoć svojim energetskim kompanijama, a neke, poput Albanije, posegle su za restrikcijama. Nadam se da do tako nepopularnih mjera neće doći u Crnoj Gori, ali je jasno da ne zavisi sve od EPCG, te da će mnogo eksternih faktora uticati na našu poslovnu politiku. Mi smo, u želji da zaštitimo finansijsku stabilnost kompanije, ali i interes građana, donijeli odluku da preispitamo odnos sa krupnim potrošačima, jer je, vjerujem, svima jasno da je, na duži rok, potpuno neodrživo stanje u kome električnu energiju kupujemo po jednoj, a velikim potrošačima prodajemo po pet ili šest puta nižoj cijeni.
4. Kakva su Vaša očekivanja od Solar+ projekta?
Projekat „Solari 3000+“ i „Solari 500+“ obuhvata postavljanje 3000 fotonaponskih sistema na krovove individualnih stambenih objekata, odnosno 500 sistema na pogone male privrede te javnih ustanova i preduzeća. Zainteresovani kupci, iz jedne i druge kategorije potrošnje, koji ispunjavaju uslove neophodne za valorizaciju energije sunca, učešćem u projektima u prilici su da od kupaca postanu proizvođači električne energije, koji će pokrivati sopstvene potrebe, a eventualne viškove prodavati nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji, dakle dobiće mogućnost znatnih energetskih i ekonomskih ušteda.
5. Da li Solar+ predstavlja početak prelaska na obnovljive izvore prirodnih resursa za snadbijevanje električnom energijom?
Crna Gora, je zemlja sa velikim brojem sunčanih dana. Veoma je pogodna za razvoj solarnih sistema za proizvodnju električne energije. O tome najbolje svjedoči podatak da je intenzitet sunčeve radijacije u našoj zemlji među najvećima u Evropi te da se količina sunčevog zračenja, posebno u priobalnoj i centralnoj regiji može uporediti sa količinom zračenja u južnoj Italiji i Grčkoj. Stoga se realizacija ovih projekta može shvatiti i kao početak ozbiljne energetske tranzicije. U svakom slučaju, radi se o jednoj od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru Crne Gore u posljednjih 40 godina čiji je jedan od prioritetnih ciljeva očuvanje životne sredine kroz smanjenje emisije ugljen dioksida (CO2) i njeno dovođenje na najmanju moguću mjeru. Fotonaponski sistemi rapolažu najsavremenijom tehnologijom za konverziju solarne u električnu energiju, kao i za korišćenje obnovljivih izvora energije za djelimičnu substituciju fosilnih goriva i smanjenje emisije štetnih gasova. Samim tim predstavljaju adekvatno rješenje kako u direktivama Evropske unije tako i u zakonskoj regulativi države Crne Gore.
Izvor: borba.me
