Više od 100 kilograma otrovnih hemikalija kao što su: živa, cijanid, natrijum hidroksid, hlorovodonična kiselina i brojne organske i neorganske baze i kiseline stoje u potpuno otvorenom i ruiniranom, nekada dobro čuvanom, magacinu Vojne fabrike „Prvi decembar“, a sada Vektri Optel.
Prosto je nemoguće u jednom novinskom tekstu nabrojati sve vrste hemikalija koje se nalaze, na izvolte, smještene u tridesetak kvadrtanih metara. Te hemikalije pored toga što su otrovne prilikom dodira mogu da izazovu teške opekotine, a mnoge od njih su osnovni sastojci bojnih otrova. Vaso Knežević iz opštinke Službe za zaštitu životne sredine kazao nam je da je nakon dojave jednog našeg sugrađnina odmah izašao na lice mjesta.
–Nisam mogao da vjerujem da tolika količina otrova stoji u potuno otvorenom i ruiniraranom magacinu, koje je udaljeno od vodovodnog bazena „Bogiševac“ nešto više od 100 metara. Odmah sam obavjestio glavnu ekološku inspektorku Vesnu Zarubicu, koja je rekla da će poslati inspektore i da je naložila stečajnom upravniku da magacin do sjutra obezbjede , kazao je Knežević.
On je istakao da je nakon toga glavna ekološka inspektorka pozvala nekadašnjeg stečajnog upravnika ove kompanije Radojicu Grbu koji joj je kazao da je to nemoguće jer firma za obezbjeđenje čuva prostorije.
–Kao što vidite ovdje nema nikoga, osim šetača, ljudi iz okolnih kuća, zatim nekih meni nepoznatih osoba koje su palile žice na krovu jedne od napuštenih fabrikih hala. Naravno o svemu sam obavjestio policiju, opštinsku kancelariju direktorata za vanredne situacije, vidjećemo šta će se dešavati, kazao je Knežević.
Ono što smo zatekli snimili i fotografisali mislili smo da postoji ni u horor filmovima, prosorije su potpuno ruinirane, dio zapaljen, a na skoro svakom pakovanju stoji oznaka da se radi o opasnoj materiji, a neki od jedinjnja su proizvedeni u SFRJ, tako da je rok trajanja odavno istekao i samo zbog toga, ako ni zbog čeg drugog, predstavljaju opasnost po ljude. Istina neka jedinjenja u kontrolisanim uslovima nisu opasni, ali u većim količinama izuzetno. Na samom ulasku u magacin istaknut je natpis da se radi o otrovnim materijama. U nekadašnjoj prostoriji za sito štampu našli smo flašu sa oznakom žive, jer se živine boje koriste u ovoj štamparskoj tehnici.
Ovo nije prvi put da se na teritiroriji opšrine Pljevlja opasne materije odlažu suprotno zakonu. Sjetimo se buradi sa natrijum cijanidom koja su prije pokretanja ponovne proizvodnje u Šupljoj stijeni pored flotacije u Gradcu stajala par godina, od 2003. do 2005. godine ispod nadstrešice. Tada tužilaštvo nije reagovalo, a vidjećemo da li će sada kada postoji poseban Zakon o upravljanju opasnim otpadom.
Obezbjeđenja nema jer im se duguje 40 zarada
Zaposlenim radnicima na obezbjeđenju dugovalo se čak i po 40 zarada. U javnosti se moglo čuti da vlasnik Vektre Dragan Brković povremeno odvozi i prodaje mašine iz fabrike, ali sve do ove zime fabričke hale bile su zaključane. Od prije nekoliko mjeseci obezbjeđenja više nema u fabrici, a sve prostorije, fabričke hale i brojne inženjerske kancelarije su otvorene. Sada u proizvodnim halama nema više ni jedna jedina mašina.
U Optel nije uložen ni cent
Kompanija Vektra je kupila u februaru 2008. pljevaljsku Optel za 2,1 miliona evra. Tada je saopšteno da se na oglas o prodaji celokupne imovine fabrike Optel u stečaju prijavila se samo Vektra i da je kupac ponudio pet hiljada evra više od početne cene. Mediji su prenijeli da je Vektra dostavila bankarsku garanciju, socijalni i investicioni program, a rok za potpisivanje kupoprodajnog ugovorabio je je 18. april 2008. Vektra je ponudila 3,3 miliona evra investicija u Optel do 2011. godine, odmah će zaposliti 15 radnika sa višim i visokim obrazovanjem, dok će preostala 62 radnika na birou rada imati prednost prilikom zapošljavanja.
Od tada do danas u ovu fabruku nije uložen ni jedan jedini cent. Umjesto obećene velike investicije od 3,3 miliona eura, angažovanja oko 80 radnika nekadašnja Vojna fabrika „Prvi decembar“, a kasnije Fabrika elektronike „Optel“ danas je ruina. Nekadašnji moderni objekti počeli su sami od sebe da se urušavaju. Pod naletom vandala, kojih izgleda u Pljevljima ne nedostaje počelo je uništavanje zgrade gdje je do skoro bila smještena biblioteka. Fabrički krug koji je bio prava zelena oaza služi kao odlagalište za balvane. Asfalt propada i polako zarasta u travu i šipražje. Klupe koje su nekada bile u krugu fabrike su takođe demolirane. Parking mjesta su zarasla, tako da se tek može nasluti da su nekada radnici, koji su u vojnoj fabrici imali jedne od najvećih plata u državi, parkirali svoje automobile. Osim šetača koji prolaze tu, jedini tragovi života i nekog dešavanja su debeli tragovi blatnjavih guma koji prevoze oblovinu, Tokom noći fabrički krug je svratište, po riječima okolnih mještana, „mladih i opasnih ljudi koji su spremni na sve“ tako da se niko sa prvim mrakom ne usuđuje da prošeta tuda.
Prvi stečaj 1997. godine
Optel je nekadašnja vojna fabrika Prvi decembar, a zbog problema u poslovanju u ovu kompaniju je uveden stečaj dva puta. Prvi put je stečaj uveden 1997. godine, a drugi put oktobra 2007. godine na predlog poverioca Invest banke, koja danas ne postoji, zbog duga od 350 hiljada evra. Ukupan dug preduzeća bio je dva miliona evra, a imaovina „Optela“ bila je procjenjena na oko 4,4 miliona eura. Tri mjeseca nakon uvođenja stečaja u „Optel“ „Vektra“ je kupila ovo preduzeće.
