Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo “Vijestima” da je nakon prijave Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formiralo predmet u vezi slučaja “Vektre Jakić” u cilju utvrđivanja da li je neka osoba izvršila neko krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Resor ministra Aleksandra Stijovića, početkom je marta podnio SDT-u dokumentaciju u vezi ove kompanije u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića sa prijavom u kojoj je naznačeno da je više nekadašnjih direktora Uprave za šume, ministara poljoprivrede i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić svojim protivpravnim postupanjem u slučaju “Vektre Jakić” nanijelo višemilionsku štetu državi.
Osim Jovanića, ministarstvo je u prijavi navelo imena bivših direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, Mirsada Nurkovića i Radoša Šućura, bivših ministara poljoprivrede Milutina Simovića, Petra Ivanovića, Tarzana Miloševića, bivšeg državnog sekretar za šumarstvo Milosava Anđelića, te sudija Privrednog suda Dragana Vučevića, Marine Đurović, Nataše Sekulić i Borjanke Zogović.
Iz Ministarstva poljoprivrede ranije su “Vijestima” kazali da je osnov podnošenja prijave niz nezakonitih postupanja ovih osoba koje su prekoračenjem ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti oštetili državu za više od 12 miliona eura na ime neplaćanja koncesione naknade, neodržavanja šumskih saobraćajnica, nespovođenja sanitarne sječe i nevršenja uzgoja šuma u skladu sa zakonom i zaključenim koncesionim ugovorom.
Ministarstvo je u prijavi ukazalo i da je kompanija “Vektra Jakić” dobila koncesiju za korišćenje državnih šuma prije nego je upisana u Centralni registar privrednih subjekata, a nakon zaključivanja ugovora nije dostavila garanciju za dobro izvršenje posla.
Vlada nije dala saglasnost za zaključenje ugovora, već se naknadno saglasila sa ugovorom koji je Uprava za šume potpisala sa kompanijom u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića.
U dokumentaciji koja je podnesena uz prijavu navodi se i da je UZŠ više puta mijenjala priloge ugovora i umanjivala iznose u rješenjima o obračunatoj koncesionoj naknadi bez obrazloženja i pribavljene saglasnosti Vlade, te da je “Vektra Jakić” više puta kršila odredbe ugovora i nije plaćala koncesionu naknadu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za sve vrijeme trajanja ugovora nikada nije izvršilo upravni nadzor nad radom UZŠ.
U prijavi je ukazano da “Vektra Jakić” nije plaćala koncesionu nadoknadu u dužem vremenskom periodu od maja 2009. godine do maja 2011. godine, kao i od kraja 2011. godine do 2018. godine, ali im je UZŠ i pored toga uredno dodjeljivala novu drvnu masu, umjesto da raskine ugovor i oduzme koncesiju, što joj je bila obaveza.
Privredni sud je početkom marta ukinuo privremenu mjeru kojom je zabranio Upravi za šume da ometa kompaniju “Vektru Jakić” u korišćenju šuma, uz obrazloženje da “Vektra Jakić” ne plaća koncesionu naknadu i da država trpi štetu jer ne ostvaruje prihod na korišćenje državne imovine.
Ukidanjem privremene mjere, ta kompanija trajno je izgubila pravno na koncesiju.
“Vektra Jakić” ima obaveze prema državi po osnovu koncesione naknade od 6,39 miliona eura po osnovu glavnog duga i 2,38 miliona na ime obračunate kamate.
