Iz Uprave javnih prihoda Crne Gore saopšteno je da, ova državna ustanova, ima veliko razumjevanje za trenutnu sveukupnu ekonomsku situaciju u kojoj posluju svi privredni subjekti, pa je zbog toga, udovoljila zahtjevima lokalnih preduzeća, čij je osnivač Opština, te je 22. februara povukla blokade računa.
Navodi se da su se lokalna preduzeća obavezala da će prikupiti finansijsku dokumentaciju, plan reorganizacije i biznis plan i kod Ministarstva finansija zatražiti odlaganje i reprogam prispjelih obaveza za adekvatan period.
U dopisu dostavljenom medijima kaže se da je do 12. februara Opština Pljevlja imala prispjele obaveze prema Upravi prihoda u iznosu od 1.420.076,68 eura. U ovom iznosu uključena su sva prispjela potraživanja Uprave prihoda prema računu Opštine.
–Ako uđemo u strukturu prispjelog duga vidjećemo da su tu obaveze po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih. Što se tiče reprogama Opština Pljrvlja ima jedan reprogram, po kojem redovno izmiruje svoje obaveze, a do sada je uplatila 67 rata u skladu sa utvrđenom dinamikom otplate, navodi se u dopisu.

U dopisu se dalje navodi da je Uprava prihoda 17. februara uspostavila nove blokade računa kako Opštini, tako i svim predzećima čij je osnivač Opština, a koja imaju neplaćenih poreskih i neporeskih obaveza.
–Odmah nakon uspostavljanja blokade, Opština Pljevlja je uplatom od 303.186,32 eura, izašla iz blokade kao i DOO Čistoća uplatom od 145.056,09 eura. Ostalim javnim ustanovama blokada je povukla manje iznose. Do datuma slanja ove informacija, po blokadama svih preduezeća čij je osnivač Opština, a i same Opština, Uprava prihoda prihodovala je Budžetu Crne Gore 516.418,10 eura, navodi se u dopisu dostavljenom medijima.
Iz Uprave prihoda kažu da je prvi put račin Opštine blokiran 13, januara ove godine na iznos od 313.750,36 eura i da je tom blokadom obuhvaćen period od juna do septembra 2019. godine. Druga blokada uslijedila je 16. februara u visini od 303.186,32 eura za period od oktobra 2019. do januara 2020. godine.
–Napominjemo da Opština Pljevlja, DOO Loklani putevi, Galerija „Vitomir Srbljanović“, Biblioteka „Stevan Samardžić“, Zavičajni muzej, DOO Grijanje, DOO Vodovod, Centar za sport i rekreaciju, JU „Dnevni centar“ redovno izmiruju obaveze po osnovu reprogama. Reprogram je ukinut DOO Čistoća, DOO Komunalne usluge i DOO Agencija za stambeno poslovni fond, koja je u stečaju, iz razloga što nisu redovno izmirivali obaveze preuzete ugovorom o reprogramu poreskih potraživanja, navode iz Uprave prihoda. Takođe su napomenuli da su Crveni krst, i Turistička organizacija Pljevlja u potpunosti regulisale obaveze po osnovu reprogama, a DOO LJE RTV Pljevlja uplatio je 16 rata reprogama i ima duga od 17. do 42. rate u visini od 62.574,46 eura.
Na kraju dopisa kaže se da se iz Uprave prihoda nadaju da će sva preuzeća nastaviti da posluju na zdravim finansijskim osnovama i da ubuduće neće biti potrebe za primjenom mjera primudne naplete.
Po zakonu, a Vektra…
Porez se mora platiti i tu nema priče. Takođe Upravi prihoda,područnoj jedinici Pljevlja nema pravo niko da prigovori, jer su isključivo radili po zakonu. Da je ranije rađeno na ovakav način, ne bi bilo problema, prilom penzionisanja, upisivanja radnog staža i slično.
Međutim iz Uprave prihoda Crne Gore, do skoro Poreske uprave, moraju da odgovore, ko je, iz tadašnje Poreske uprave omogućio „Vektri Jakić“ da, po osnovu neplaćenih obaveza prema lokalnoj upravi, ošteti na višemilionske iznose Budžet Opštine na taj način građane Pljevlja?
Da li će se zbog toga pokrenuti postupak protiv predhodnog direktora Miomira M. Muguše i ostalih koji su skoro od deceniju, ne samo Vektri Jakić već i još nekim kompanijama gledali kroz prste, na šetetu građana Pljevalja?
Takođe da li će se istražiti ko je dozvolio Opštini Pljevlja i lokalnim preduzećima da se poreski dug gomila?
I na kraju šta će biti sa lokalnim preduzećima i zaposlenima, koja ne mogu da posluju, a biće ih, zbog duga koji nastao, ne krivicom zapsolenih, već „liberalnijom poreskom politikom“, tačnije da li je na način što je omogućeno da se ne uplaćuju redovno porezi i doprinosi, kupovan socijalni mir u energetskom centru Crne Gore, na štetu zaposlenih?
Ova pitanja ćemo već sjutra proslijediti Upravi prihoda Crne Gore i Ministarstvu finansija.




