U Crnoj Gori se svake godine registruje između 400 i 450 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2016. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu preko 110.
Posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo od kancera dojke između 60 i 100 osoba, da bi od 2010. godine svake godine umiralo godišnje preko 100 osoba. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003 i 2004. godine, a to su 62 i 65 osobe.
Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola. Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze I početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih I u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip
na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba podvući i dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i najvaznije
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)
