Od 1.012 uzoraka koji su stigli iz Njemačke, 441 je pozitivan na koronavirus, što je 43,57 odsto od ukupnog broja testiranih i što je zabrinjavajuće, kazao je u Dnevniku Televizije Crne Gore direktor Instituita za javno zdravlje, Boban Mugoša. Ako je neka utjeha za Pljevljake neće biti veliki broj pozitivnih testova iz grada gdje je broj aktivnih slučajeva preko 100.
Uglavnom u Crnoj Gori ponavlja se scenario iz susjedne Srbije dgje je broj zaraženih pred izbore naglo pao, a kasnije se dostigao maksimum.
U Crnoj Gori prije izbora bilo je oko 800 zaraženih, a samo dvadesetak dana nakon toga taj broj se vratio na oko 3.000, koliko je bilo inficiranih petnaestak dana prije izbora. Ne treba zaboraviti da je u poslednjih 20 dana preko 40 osoba preminulo.
On je istakao da su ti rezultati očekivani i da je najveći procenat novozaraženih iz Berana i Nikšića, prenosi Portal RTCG.
Mugoša je dodao i da će morati da preduzmu krajnju mjeru – zatvaranje pojedinih opština, ukoliko se bolnice budu rapidno punile.
–Znamo da su to brisevi koji su uzeti 12, 13. i 14. septembra, kada je bio bum ovog talasa i očekivano je da će biti dosta pozitivnih. Najveći procenat vuku osobe iz Berana (63%) i Nikšića (68%). Podgorica je na nivou 27 odsto pozitivnih, svi ostali gradovi su niže od tog procenta, kazao je Mugoša.
On je istakao da je u proteklom periodu veliki broj ljudi bio na ulicama bez zaštite.
–Mi smo imali veliku izloženost infekciji, od 16. avgusta do 6. septembra na ulicama je bilo preko 100.00 ljudi, što znači da je skoro četvrtina ljudi bila na ulicama, bez zaštite, uz galamu, pjevanje… Sve ono što čini veliki rizik, sjetimo se samo stadiona u Bergamu.. Ta atmosfera je dovela do tog da je enormno veliki broj ljudi bio nezaštićen i izložen infekciji i zato sada plaćamo ceh za to, kazao je Mugoša, prenosi Portal RTCG.
Princip je, kako navodi on, od 14 do 28 dana od perioda izlaganja imamo rezultate, te da možemo očekivati da između 1. i 5. oktobra dođe do smirivanja.
–Ne očekujem da ćemo imati više, ako se bude vodilo računa… Zato smo i tražili da inspekcijski organi pojačaju kontrolu, naši apeli i molbe očigledno nijesu imali efekta kod jedne grupe ljudi, istakao je Mugoša.
On je kazao da se moraju poštovati mjere da bi očekivali smirivanje epidemije.
Direktor IJZ istakao je da je zatvaranje krajnja mjera, koju, kako navodi, niko ne želi.
–Ako se bolnice budu rapidno punile, mi ćemo morati da preduzmemo krajnju mjeru, koju niko ne želi, a to je lockdown za piojedine opštine. Imamo još dovoljno vremena da sprovodimo mjere i da isnpekcijski organi i kontrolni mehanizmi utiču na ljude i sve one koji neće da poštuju mjere, naveo je Mugoša, prenosi Portal RTCG.
