Opis biljke
Pitoma nana je višegodišnja zeljasta biljka visine 30 – 100 cm.
Stabljike su uspravne, razgranate, često crvenkaste.
Listovi su na kratkim drškama, jajasto izduženi, tamnozeleni sa ljubičastom nervaturom, po ivici nazubljeni.
Cvjetovi ružičasti ili plavkasto-ljubičastii, skupljeni u cvasti na vrhovima stabljike i grana.
Zahvaljujući eteričnom ulju cijela biljka ima intenzivan miris i prijatan osvježavajući ukus. Pojavom bočnih izdanaka,
povećava se i sadržaj eteričnog ulja koje sadrži više od dvadeset sastojaka, a karakterističan miris i ukus potiče od mentola koji je najvrijedniji sastojak po kome se određuje kvalitet eteričnog ulja i ima ga 40 – 60%.
Ima slabo razvijen korijen sa žilicama 3 – 4 cm ispod površine zemlje.
Stanište: Gaji se u baštama i vrtovima kao medonosna,
ljekovita i aromatična biljka, a može se naći i kao samonikla.
Vrijeme cvjetanja: jul – septembar.
Ljekoviti djelovi biljke: list.
Klima(Temperatura i vlaga)
Za rast nane potrebna je umjerena klima s mnogo padavina zbog slabo razvijenog i plitkog korijena.
Može da izdrži veoma niske temperature (na golomrazici i do -200 C, a ispod snijega izdrži i niže temperature). Mlade biljke mogu izdržati mrazeve do -8°C
Najbolja temperatura za nakupljanje eteričnog ulja je 18 – 220C.
Nana voli svjetlost (površine okrenute prema jugu i bez sjenki). Pitoma nana treba dobro da bude obezbjeđena vlagom, naročito u fazi grananja i početka cvjetanja.
Sušu ne podnosi, jer razvija mnogobrojna podzemna stabla – stolone.
Zemljište
Pogoduju joj humusna, strukturna i plodna zemljišta, neutralne do slabo kisjele reakcije. Ne podnosi jako sabijena i teška zemljišta.
Priprema zemlljišta
Za pitomu nanu potrebna je srednje duboka obrada zemljišta (na 25 – 30 cm dubine). Zemljište se može pripremiti za sadnju u jesen ili u proljeće, u zavisnosti od roka sadnje. Pri osnovnom đubrenju unosi se 500 kg/ha KAN-a, a za prihranu u toku vegetacije oko 150 kg/ha N.
Utvrđeno je da se pri obilnom đubrenju i navodnjavanju prinos vegetativne mase i etarskog ulja može povećati za 20 – 40%. Folijarno prihranjivanje (vuksal 0,2% ili folifertil 1%) tokom vegetacije povoljno utiče na prinos droge i etarskog ulja.
Sadnja
Sadi se jednogodišnji stoloni u jesen ručno ili mašinski, u brazde duboke 10 – 14 na razmak između redova od 70 cm. Očišćene sadnice stavljaju se horizontalno na dno brazde, na razmaku od 15 cm i pokrivaju zemljom.
Potrebno je 1.200 – 1.500 sadnica po hektaru. Dubina sadnje je 9 – 14 cm.
Sadi se uglavnom u jesen, u drugoj polovini oktobra ili u novembru.
Prednost jesenje sadnje je u tome što biljke tjeraju izdanke odmah poslije kravljenja zemljišta, a to doprinosi povećanju prinosa. Za vrijeme suve i hladne zime postoji opasnost od izmrzavanja.
Proljećnom sadnjom se izbjegavaju štete od mraza , ali je kosidba kasnija. Uzrok ovome je što proljećna sadnja počinje tek kada to zemljišni uslovi dozvoljavaju, dok biljke iz jesenje sadnje tada već počinju grananje. Kod proljećne sadnje potrebno je valjanje i navodnjavanje.
Njega
Pri gajenju nane primjenjuju se: uništavanje pokorice, prihranjivanje, okopavanje,plijevljenje, navodnjavanje, zaštita i dr.
Prihrana
Prihrana se obavlja azotnim đubrivom tri do četiri puta u toku vegetacije. Prvo prihranjivanje treba obaviti u momentu kada se formiraju redovi sa količinom od 80 – 100 kg /ha, drugo u fazi početnog granjanja sa 120 – 140 kg/ha. Treće se vrši na 15 – 20 dana prije početka cvjetanja sa 180 – 200 kg/ ha.
Okopavanje
Okopavanje se vrši 2 – 3 puta, a najbolje poslije prva dva prihranjivanja.
Treće okopavanje se izvodi poslije prve žetve.
Navodnjavanje
Najbolje je natapati vodom u početku vegetacije, kod stvaranja bočnih izdanaka, poslije košenja i ostale po pojavi suše jer ne podnosi duži nedostatak vlage.
Bolesti i štetočine
Nadzemne organe nane napadaju lisne vaši, buvači i cikade, a najopasnija bolest je rđa nane.
Košenje
Košenje se vrši u momentu kad se otvore cvjetovi, jer tada lišće sadrži najviše etarskog ulja. Košenje se vrši kosačicama ili kombajnom.
Košenje se obavlja na 5 cm iznad zemlje. Košenje treba obavljati po lijepom i suvom vremenu.
Sušenje
Za dobijanje kvalitetnog lista nane pokošena nana se ostavlja 3 – 5 sati na parceli da provene poslije čega se odnosi na sušenje.
Sušenje se može vršiti
- prirodnim putem na zaklonjenim mjestima jer lišće pod direktnim sunčevim zracima gubi zelenu boju ili
– u termičkim sušarama na temperaturi do 35 0C jer pri većim temperaturama ulje isparava.
Prinos
Pitoma nana daje 1500 – 2000 kg/ha suvog lišća, sa površine od 1 ha može se dobiti 25 – 50 kg/ha etarskog ulja.
