Cijena nafte juče je bila na najnižem nivou u istoriji trgovanja zbog rasprodaje na svjetskim tržištima podstaknute nesigurnošću oko zaliha nafte koja se trenutno ne može prodati. Ekonomisti vođeni ranijim iskustvima poručuju da treba sačekati par dana i vidjeti kako će se situacija na tržištu nafte odvijati. Rekordni pad cijena nafte na tržištu odraz je ukupne ekonomske situacije izazvane koronavirusom odnosno prekidanjem ekonomskih aktivnosti od strane vlada najvećeg broja zemalja u svijetu. Ekonomski analitičar i profesor na fakultetu za menadžment u Herceg Novom Vasilije Kostić za CdM je kazao da će situacija na naftnoj berzi početi da se kreće u suprotnom smjeru čim berzanski učesnici budu vidjeli nagovještaje otpočinjanja ekonomskih aktivnosti i naglasio da su ćudi berze su nedokučive.
“Pesimizam na berzama je preovlađujući jer nema ekonomske aktivnosti ili je značajno smanjena, a neizvjesnost povodom ishoda je izuzetno izražena. To je i razlog što svi žele da prodaju naftu: i oni koji je stvarno imaju i oni koji imaju futures ugovore na nju. Pri tom proizvodnja nafte ne može biti obustavljena pa to dodatno povećava pritisak”, rekao je Kostić.
Prema njegovim riječima tehnički problem koji stvara tako smanjena potrošnja nafte jeste problem njenog lagerovanja-skladištenja jer ne postoje toliki kapaciteti pa je to uz osnovni i još jedan razlog izuzetnog uticaja na obaranje cijena nafte.
“Situacija na berzi sa cijenom nafte će početi da se kreće u suprotnom smjeru čim berzanski učesnici budu vidjeli nagovještaje otpočinjanja ekonomskih aktivnosti. Često je za preokret dovoljna i najava pa ćemo vidjeti kako će na to uticati najava predsjednika SAD-a Donalda Trampa o otvaranju najjače svjetske ekonomije. Mislim u dobrom smjeru ali ne treba žuriti. Ćudi berze su nedokučive”, zaključio je Kostić u izjavi za CdM.
Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je komentarišući dramatične promjene na svjetskom tržištu nafte kazao da treba sačekati par dana da se vidi kako će se situacija odvijati.
“Inače, iskustvo koje sam stekao iz događaja iračkog napada na Kuvajt 4. augusta 1990. godine, koji je označio diskontinuirani tok na tržištu nafte (skok cijena sa 11 dolara na 40 dolara po barelu), uvjerilo me je da u ovakvim slučajevima treba sačekati par dana. To preporučujem i u ovom slučaju”, kazao je Domazet u izjavi za Radiosarajevo.ba.
On naglašava da treba imati na umu da cijena nafte tek u drugom izvodu utiče na cijene goriva, jer su troškovi rafinerijske prerade i drugi fiksni troškovi konstantni.
“Nafta ima udio u cijeni goriva od 65-70 odsto. Osim toga, cijene goriva su autonomne cijene koje zavise od odnosa ponude i tražnje, za nas na području Mediterana”, dodao je Domazet.
Podsjeća da je sada vanredna situacija zbog dva faktora, opšteg pada tražnje zbog korona krize i zbog poremećaja u ponudi (prekomjerna proizvodnja zbog naftnog rata Saudijske Arabije i Rusije).
“Sve je to stvorilo visoke zalihe koje su sada odjednom ponuđene na prodaju. Za procjene budućih događaja su sada važni futures (terminske prodaje nafte, recimo za decembar 2020.)”, zaključio je Domazet.
Izvor: cdm.me
