Pravoslavni hrišćani čije crkve primjenjuju Julijanski kalendar obiljležavaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću. Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.
Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine), koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.
Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresnje najavili starozavjetni proroci koji će, kako propovjeda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.
U knjizi Otkrivenja Jovanovog, kojom se završava Novi zavjet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov, kome se nadaju hrišćani.
Vaskrs je, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove „čuvarkuća“.
Ove godine, prvi put u 21, vijeku pravoslavni hrišćani, zbog epidemije Korona virusa, neće najradosni praznik dočekati u hramovima, a oni koji su postili neće moći da prime svetu tajnu pričešća. Isto tako neće moći, kao što je to običaj, da posjećuju svoje najbliže i da plemenici i rođaci organizuju zajedničke Vaskršnje objede. Takođe neće moći da pristvuju svetim Vaskršnjim liturgijama, a sveštenstvo će u hramovima obaviti svete liturgije i moliti se za vjerujući narod. Eparhija Mileševska pozvala je vjernike da se mole u svojim kućama .
–Žao mi je što nećemo moći masovno posjećivati bogosluženja ove godine o Vaskrsu kao što smo to prethodnih godina. Međutim, ja bih naglasio da je najbitnije da budemo sa Hristom Vaskrslim i ove godine. A sa Njim možemo zajedno biti i u svojoj klijeti, u svojoj sobi ako smo svjesni Njega Pobednika, i kao takvoga ga imamo u srcu. Ako smo svjesni Njegove pobjede nad smrću i grijehom, i da budemo svjesni da se On za nas borio, i da je On tu sa namjerom da nas i dalje oslobađa od ličnih naših slabosti i grijehova, i da se raduje našoj popravci, da se podsjećamo reči Svetog apostola Pavla: Ništa nas ne može rastaviti od ljubavi Hristove, navodi se između stalog u Vaskršnjoj poruci njegovog preosveštenstva episkopa mileševskog Atanasija
Mitroplija Crnogorska-primorska ranije je, između ostalog saopštila
–Molimo i pozivamo sve pravoslavne vjernike da – kao i tokom posta – i na sam dan Vaskrsa ispoštuju preporuke i uputstva medicinske struke. Vaskršnje službe, koje će služiti mitropolit i sami sveštenici, će se, radi duhovne utjehe i učešća, uživo prenositi putem crkvenih medija (budući da nismo dobili prostor na Javnom servisu, jedine državne televizije u regionu koja neće direktno prenositi vaskršnja bogosluženja), a Svetu tajnu pričešća, hranjenje Hljebom Života, obavićemo, uz Božiju pomoć, po Vaskrsu – čim se za to ukaže prilika. Vjerujemo i nadamo se da neće proći puno vremena i do toga dana. Isto tako, sve vas molimo da sva pitanja vezana za duhovni život rješavate isključivo sa svojim sveštenikom i duhovnikom. Mi i ovom prilikom prinosimo molitve za sve bolesnike i zdravstvene radnike koji svojim služenjem bližnjima i bolnima svjedoče Hrista Boga Ljubavi, raspetog za život i vječno zdravlje svijeta. Liturgija se inače služi ”za sve i sva”, za prisutne i iz opravdanih razloga odsutne.
Vjernici razmenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrese!
