Po novom zakonu, radnicima iz zemalja nečlanica EU, znači i iz Crne Gore, ubuduće će u Njemačkoj biti dostupni svi poslovi za koje su kvalifikovani, a ne samo oni koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim i za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bio slučaj do sada
U Njemačkoj stupio je na snagu novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage, koji treba da olakša dolazak kvalifikovanih radnika iz zemalja koje nisu članice EU i ublaži ozbiljan problem manjka radnika sa kojim se suočava njemačka privreda.
Po novom zakonu, radnicima iz zemalja nečlanica EU, znači i iz Crne Gore, ubuduće će u Njemačkoj biti dostupni svi poslovi za koje su kvalifikovani, a ne samo oni koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim i za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bio slučaj do sada.
Novina je i što će stručnim radnicima, pod određenim uslovima, biti omogućeno da duže vrijeme borave u Njemačkoj u potrazi za poslom.
Tražioci posla imaće pravo i da eventualni manjak praktičnog iskustva nadoknade dokvalifikacijom kroz praksu kod njemačkog poslodavca.
Uslov će biti da nadležne ustanove potvrde diplomu stranog radnika i da on dokaže da vlada njemačkim jezikom. Uz to, ako prethodno nije sklopio ugovor o radnom odnosu, stranac će morati da dokaže da ima dovoljno novca da može da se izdržava dok traži posao.
Priznanje kvalifikacija zainteresovani će morati da zatraže od nadležnih njemačkih institucija prije putovanja, što će moći da obave preko njemačkih ambasada. Ako su u pitanju zanati, nadležne su pokrajinske zanatske komore.
Jedan od ciljeva zakona bio je upravo da se uklone birokratske prepreke prilikom priznavanja stručnih diploma i da se to spoji postupkom koji je i dalje usko grlo potrage za poslom u Nemačkoj, a to je izdavanje viza.
U pogledu jezika, uglavnom se očekuje napredno znanje koje odgovara nivou B1 zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike, koji pretpostavlja sposobnost da se učestvuje u razgovoru o poznatim temama ili o poslu, razumevanje emisija na radiju ili televiziji i snalaženje u stranoj zemlji.
Kvalifikovanim radnicima i praktikantima koji traže posao biće u Nemačkoj omogućen boravak do šest meseci, pri čemu će praktikanti morati da predoče odgovarajuću školsku diplomu i neće smjeti da budu stariji od 25 godina.
S druge strane, novim zakonom pooštreni su uslovi za strane državljane starije od 45 godina. Oni, da bi stekli boravišnu i radnu dozvolu, moraju da dokažu da će u Nemačkoj zarađivati najmanje 3.685 evra bruto ili da su već stekli penziju ili poseduju izvore da zadovolje osnovne životne troškove, kako u starosti ne bi pali na teret države.
Donji dom njemačkog parlamenta, Bundestag usvojio je Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) 7. juna 2019. godine.
Do usvajanja tog zakona u Njemačku su bez ugovora o radu mogli da dođu samo stranci sa fakultetskom diplomom i to na šest meseci. Uslov je bio da poseduju nemačku ili neku uporedivu stranu diplomu i da mogu da dokažu da mogu sami da se izdržavaju godinu dana. Njima je, međutim, bilo zabranjeno da rade u tom periodu.
Glavni zagovornici usvajanja zakona bili su privrednici, čija su vodeća udruženja vršila pritisak na vladu da olakša dolazak stranih radnika.
Po najnovijim podacima Savezne agencije za rad, u Nemačkoj postoj deficit radne snage u oko 50 profesija. U privredi zato treba popuniti više od milion radnih mesta, uglavnom radnicima sa stručnim kvalifikacijama.
Toj agenciji je prijavljeno da samo u sektoru nege bolesnih i starih osoba ima 39.000 nepopunjenih radnih mesta.
Uprkos konjukturnim oscilacijama, u jednoj anketi privredne komore se svaki drugi njemački preduzetnik požalio na poteškoće u popunjavanju radnih mesta, prenijeli su nemački mediji.
Predstavnici Savezne agencije računaju da se poslije usvajanja novog zakona godišnje može računati sa dolaskom oko 25.000 kvalikovanih radnika iz trećih zemalja.
Njemački mediji prenijeli su, međutim, 28. februara istraživanje fondacije Bertelsman, prema kojem bi u Njemačku do 2060. godine svake godine moralo da se useli najmanje 260.000 kvalifikovanih stranih radnika, kako bi se neutralisalo demografskim kretanjima uslovljeno topljenje tržišta rada.
Izvor: vijesti.me
