Prije šest godina u Pljevljima je bilo 220 novorođenčadi, a ove školske godine u prvi razred upisano je 196 prvaka. Za šest godina u školskim klupama biće znatno manje prvaka
U Pljevljima je prošle godine rođeno 18 beba manje neko 2018. godine. Prema podacima iz pljevaljskog porodilišta, u prošloj godini rođene su 192 bebe, dok je 2018. godine bilo 210 novorođenčadi. Podaci govore da se u Pljevljima nastavlja pad nataliteta i da će svake gpdine u školama biti manje đaka prvaka. Prije šest godina u Pljevljima je bilo 220 novorođenčadi, a ove školske godine u prvi razred upisano je 196 prvaka. Za šest godina se može očekivati da će u školskim klupama biti znatno manje prvaka. Posebno ako se ima u vidu da mnoge porodice odlaze iz Pljevalja prije nego što im djeca pođu u školu.
– Nažalost, nastavlja se stara praksa koja je doživjela svoj vrhunac poslednjih pet godina. U periodu kada su rasprodavana brojna preduzeća i kada je vršena opšta pljačka od tajkuna bliskih vlasti, u Pljevljima su mnogi našli uhljebljenje u lokalnim preduzećima. To im je omogućilo da ostanu i rade u Pljevljima. Nažalost, u poslednjih pet godina lokalna vlast, koju čine kadrovi DPS-a, SD i Bošnjačke stranke, uništila je i lokalna preduzeća. Sada je na djelu planirano raseljavanje Pljevalja i to možemo da vidimo svakodnevno – kaže predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Milan Lekić i ističe da je neko jako dobro planirao raseljavanje Pljevalja. Lekić navodi da već više od deceniju i po nema otvaranja novih radnih mjesta, a da se sve radi da se postojeća radna mjesta ugase. On podsjeća da je na početku 21. vijeka u Rudniku uglja radilo oko 2.400 radnika, a da ih sada radi manje od 900. Vektra „Jakić“ je praktično ostala bez radnika, a nekada je u ŠIK-u „Velimir Jakić“ radilo oko 700 ljudi.
– Privatizacija je uništila našu privredu a samim tim mladi ljudi mogu jedino da krenu u druge sredine da traže posao. Vlastima Crne Gore odgovara da se pljevaljsko stanovništvo raseli ili da Pljevlja u potpunosti propadnu – konstatuje Lekić.
On ističe da država ne pomaže dovoljno sela gdje su mlađi ljudi ostali da žive i da se bave poljoprivredom.
– Sela pljevaljske kotline su uništena radom Rudnika uglja. Druga sela bliža gradu uništena su neulaganjem u putnu i drugu infrastrukturu. Većina sela ni danas nema asfaltirane puteve, a sve to utiče da mladi odlaze – kaže Lekić i pojašnjava da su u tim selima i školski objekti u jako lošem stanju.
– Mladi roditelji danas ne žele da im djeca pohađaju nastavu u nedovoljno uređenim školskim objektima, a zatvaranje škole u nekom selu je gašenje života i njegov kraj – ističe Lekić.
Krivac i ekološki problemi
Prema mišljenju izvršnog direktora Ekološkog društva „Breznica“ Milorada Mitrovića, nepovoljna ekološka situacija u gradu na Breznici umnogome utiče na iseljavanje, pretežno mladih zbog čega u Pljevljima dolazi i do pada nataliteta.
– Ekološki problemi su nezaobilazni kada je u pitanju rješavanje životnih problema u Pljevljima. Koliko je problem u nedostatku radnih mjesta, toliko je veliki problem i kada je u pitanju ekološka situacija. Iz sredine gdje je vazduh zagađen, gdje se vode truju i gdje je pitanje koliko je zemljište zagađeno, ljudi moraju da se iseljavaju, a odlaze prvenstveno mladi koji bi trebalo da produžavaju lozu – kaže Mitrović i naglašava da je posebno teško što je zdravlje ljudi ugroženo i što o tome niko ne vodi računa.
Izvor: dan.co.me
