Na crnogorskom tržištu uskospektarnih penicilina nema i zamijenjeni su ljekovima koji imaju štetne posledice, ocijenila je predstavnica Instituta za javno zdravlje (IJZ) Gordana Mijović i poručila da dobri ljekovi moraju biti vraćeni na tržište.
Ona je, na petom Sastanku nacionalne mreže za praćenje antimikrobne rezistencije (AMR), kazala da je Crna Gora na četvrtom mjestu po upotrebi antibiotika i da je to veliki problem.
“Još moramo da puno da radimo, da se trudimo, kad kažem da radimo to mislim na nas profesionalce, građane i medije, svi se moramo maksimalno ulagati kako bismo situaciju popravili jer četvrto mjesto je problematično, nije mjesto za koje možemo da se pohvalimo”, rekla je Mijović.
Kako je kazala, dok su u Evropi penicilini vodeći ljekovi, u Crnoj Gori su zamijenjeni ljekovima koji imaju štetan efekat na dobre bakterije. Ona je rekla da na tržištu nema, ili ima veoma malo, uskospektarnih penicilina. Mijović je istakla da su oni potpuno zanemareni, a u terapiji ima prostora za njihovu upotrebu, što bi značilo poboljšanje pravilne upotrebe antibiotika.
“Trebamo se vratiti dobrim ljekovima, trebamo naći način da ih vratimo na tržište i u upotrebu”, poručila je Mijović.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da se Crna Gora, i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom. On je rekao da je neophodno smanjiti potrošnju antibiotika, raditi na sintezi novih, kao i na prevenciji i kontroli infekcije.
On je rekao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU.
Ministar je naglasio da se antibiotik može i smije izdati samo uz ljekarski recept.
“Ministarstvo zdravlja će potencirati da se pojača kontrola primjene zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje antibiotika”, poručio je Hrapović.
Šefica Svjteske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je neracionalna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava AMR, koja ima pogubne implikacije po zdravlje čovjeka i po životnu sredinu.
“Stope AMR prevalence su u porastu u proteklim godinama. U periodu 2007. do 2015. godine opterećenje infekcijama (na godišnjem nivou) koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u državama Evropske unije (EU)”, navela je Brajović. Prema njenim riječima, neodgovorna upotreba antibiotika predstavlja prijetnju po kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja podrazumijeva bezbjednu zdravstvenu zaštitu i efikasno korišćenje raspoloživih resursa.
“Prilikom obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o značaju antibiotika istakli smo da budućnost antibiotika zavisi od svih nas”, rekla je Brajović.
Kako je objasnila, promovisanje odgovorne i pravilne upotrebe antibiotika u medicni predstavlja imperative očuvanja efikasnih antimikrobnih lij ekova kao globalnog dobra bez kojih kojih ce obične infekcije postati smrtonosne, a intervencije poput operacije i hemoterapije nemoguće.
Izvor: Dnevne novine
