Budžetom za 2020. godinu država je za Fond za zdravstvenu zaštitu opredijelila oko 281 milion eura, čime je, kazao je direktor Fonda Sead Čirgić, pokazala posebnu brigu i senzibilitet.
I u narednoj godini, kako je najavio, imaće sluha za potrebe osiguranika, a početkom godine uvešće još jedan, šesti servis. Riječ je o servisu eNaručivanje, koji će pacijentima omogućiti elektronsko naručivanje terapije za hronična oboljenja, naručivanje doznaka i potvrda, bez posjete izabranom doktoru.
„Portal odnosno platforma eZdravlje trenutno opslužuje rad pet elektronskih servisa: eZakazivanje servis za online zakazivanje posjeta kod izabranih doktora u domovima zdravlja; eRecept elektronski servis koji omogućava pacijentima uvid u propisane i realizovane recepte; eNalaz elektronski servis koji omogućava pacijentima uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza i njihovu štampu direktno sa portala; eApoteka elektronski servis namijenjen građanima (pacijentima), razvijen u cilju pružanja informacija o dostupnosti ljekova u svim apotekama na teritoriji Crne Gore, državnim i privatnim apotekama, koje imaju ugovor sa Fondom) i eOsiguranje elektronski servis koji omogućava građanima (osiguranicima) uvid u status njihovog zdravstvenog osiguranja, kao osnov za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, a na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje“, kaže Čirgić.
Čirgić je najavio za početak 2020. još jedan servis eNaručivanje, koji će pacijentima omogućiti elektronsko naručivanje terapije za hronična oboljenja, naručivanje doznaka i potvrda, bez posjete izabranom doktoru.
„Ovim servisom između ostalog olakšaćemo hroničnim pacijentima da lakše dođu do terapije i istovremeno rasteretiti ljekare posjeta osiguranika koji dolaze zbog propisivanja ljekova za hroničnu dijagnozu, doznaka i jednog dijela potvrda“, rekao je on.
Imate li podatak koliko je osiguranika koristilo servise i među njima koji se najviše koristi?
„Dodijeljenih PIN kodova imamo 66.880, preuzetih aplikacija za Android 16.941 i preuzetih aplikacija za iTunes 2.362. Portalu eZdravlje pristupilo se 1.577.102 puta, servisu eZakazivanje 374.215, uz 131.816 zakazanih posjeta, pristup servisu eRecept iznosi 63.816, servisu eNalaz 104.115 uz 3.099 samostalnih štampanja nalaza, servisu eApoteka 9.507, a servisu eOsiguranje 522 pristupa“.
Na pitanje da li ima primjedbi osiguranika i zbog čega se najviše žale, Čirgić kaže da su što se tiče primjedbi na rad elektronskih servisa, zadovoljni jer nijesu imali niti jednu prijavu na rad servisa u tehničkom dijelu kao i da nijesu sami identifikovali probleme i prekide u radu ovog sistema koji konstantno prate i nad kojim se vrši stalni monitoring.
„Prijave od strane pacijenata uglavnom su se odnosile na servis eZakazivanje, na način da pacijenti i pored potvrđenog termina u domovima zdravlja čekaju, odlažu preglede zbog odsustva ljekara i slično. Ovdje želim da istaknem ono na šta stalno ukazujemo menadžerima ustanova, a to je obaveza ažurnih i tačno unesenih planova rada kroz Informacioni sistem ustanove, koji vrše administratori po ustanovama, kako pacijenti ne bi doživljavali ovakve ili slične neprijatnosti. Dakle servis radi na osnovu podataka unešenih u sistem i ako ovi podaci nijesu tačni i ažurni, ni servis ne može ostvariti očekivane efekte, već naprotiv“, rekao je on.
U planu je uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona. Kada će početi realizacija tog projekta i koje će benefite on donijeti pacijentima?
„Početak implementacije Elektronskog zdravstvenog kartona nije pitanje tehničke prirode s obzirom na to da ne postoje prepreke. Osnovni preduslov za izradu sistema jeste uređenje normativnog okvira iz ove oblasti, odnosno donošenje pravilnika o sadržaju i načinu upravljanja EZK, na čij em usaglašavanju i konačnoj izradi Ministarstvo zdravlja intenzivno radi, zajedno sa nadležnim institucijama sistema. Što se tiče benefita, EZK će pacijentima između ostalog omogućiti uvid u sve medicinske podatke i evidencije, viši nivo zaštite podataka i obezbjeđivanje kontrole pristupa nad ličnim podacima. Ono što treba istaći jeste da će ovaj sistem donijeti i korist zdravstvenom sistemu, prije svega u dijelu nadogradnje postojećeg izvještavanja, analitike i praćenja svih parametara, na osnovu kojih se kreira zdravstvena politika i upravlja sistemom zdravstva“, rekao je Čirgić.
U 2019. godini ste značajno proširili listu pomagala, ulagali, ali ste i donirali u rekontrukcije zdravstvenih ustanova. Hoćete li sa tom praksom nastaviti i u 2020. godini?
„Fond za zdravstveno osiguranje kao institucija koja obezbjeđuje ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite, u skladu sa ovom ulogom i zakonskim ovlašćenjima, pažljivo razmatra svaki zahtjev kako nadležnih ljekara, tako i nevladinih organizacija, pa i samih osiguranika, da u opravdanim slučajevima dopuni Listu medicinsko-tehničkih pomagala novim pomagalima koja će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života osiguranog lica. Takođe, ukoliko se ocijeni opravdanim, prihvatamo i predloge za pojednostavljenje postupaka za ostvarivanje prava na medicinsko-tehnička pomagala“, kaže on.
Iz ovih razloga, Lista pomagala se svake godine preispituje tako da se ili proširuje novim pomagalima ili se za već postojeća pomagala na Listi proširuju medicinske indikacije za odobravanje pomagala ili se pak mijenja način ostvarivanja prava na pomagalo, tako da je procedura manje komplikovana za osiguranike.
Svaki zahtjev udruženja roditelja djece oboljelih od određenih bolesti i drugih nevladinih udruženja ili predlog koji dolazi od medicinske struke pažljivo se razmatra i ukoliko postoje medicinski opravdani razlozi za proširenje prava, predlog se prihvati, s tim da se vodi računa i o mogućnostima kada je finansiranje ovih prava u pitanju.
Kada su u pitanju ulaganja u medicinsku opremu i rekonstrukciju zdravstvenih objekata, istakao bih da su predlogom budžeta Fonda za 2020. godinu za kapitalne izdatke planirana sredstva u iznosu od 4,28 miliona eura, što je približno na nivou 2019. godine, a namijenjena su za nabavku medicinske opreme i otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu u aranžmanu Vlade, koja se otplaćuje u roku od pet godina i za investiciono održavanje objekata i opreme u JZU.
Izvor: kolektiv.me
