UN 10. decembra 1948. godine usvojile su Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kojom se štite građanske, političke, ekonomske i socijalne slobode u oblasti kulture i prava čovjeka.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar za Dan ljudskih prava 1950. godine kako bi se skrenula pažnju na potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava.
U prvom članu Deklaracije precizirano su zajednički standardi ljudskih prava koje treba da postignu svi narodi, a glasi: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“.
Do 1968. godine Deklaracija nije bila pavno obavezujuća, odlukom koja je donešena na Međunarodnoj konferenciji UN o ljudskim pravima deklaracija predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice.
Poseban značaj na evropskom, regionalnom nivou ima Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Savjeta Evrope koja štiti osnovna ljudska prava i slobode i uspostavlja mehanizam nadzora nad ostvarivanjem i zaštitom.
“U skladu sa ovogodišnjom kampanjom UN Human Rights, Dan ljudskih prava obilježavamo slaveći doprinos i ulogu mladih ljudi koji svijet čine boljim”, objavljeno je na Twiter nalogu predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.
Već četvrtu godinu uzastopno Crna Gora je zadržala poziciju u kategoriji zemalja sa visokim razvojem po mjeri čovjeka pokazuje podacima iz Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj. Sa vrijednošću indeksa od 0,816 Crna Gora zauzima 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija, ovo mjesto dijeli sa Rumunijom i Bugarskom, pišu Dnevne novine. Da pojasnimo indeks razvoja po mjeri čovječanstva (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnih nacionalnih postignuća u tri dimenzije napretka čovječanstva: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard.
Istovremeno iz Akcije za ljudska prava skreću pažnju da se u ključnim slučajevima pokazalo da Crna Gora nema djelotvorne pravne ljekove za zaštitu ljudskih prava i da još uvijek nije spremna da ih obezbijedi.
Budzet institucije Ombudsmana za narednu godinu biće 725.000 eura, više za 30.000 od aktuelnog. Predloženi budžet za nerednu godinu za potrošačke jedinice iz oblasti ljudskih prava neće ugroziti njihovu funkcionalnost, iako pojedini nisu dobili onoliko koliko su tražili. Usvojeni budzet manji je za oko 85 000 eura nego što je ta ustanova tražila. Ukoliko bude potrebno Ministarstvo finansija će razmotriti prijedloge za dodatna izdvajanja, rečeno je na škupštinskom Odboru za ljudska prava i slobode održanom 9.decembra, prenosi Pobjeda.
