Nalazi se na teritoriji opštine Plav, u okviru nacionalnog parka Prokletije, između planina Veliki Hrid i Mali Hrid. I poznatije ime mu je Hridsko jezero.
A zašto “jezero sreće”?
Postoji vjerovanje da kupanje u jezeru donosi zdravlje i sreću. Vjeruje se da kada zamislite želju i ubacite u jezero nešto od nakita onda će se stvarno ostvariti, zbog toga kroz dubinu providne vode na dnu Hridskog jezera možete vidjeti veliki broj prstenja, narukvica i lanaca, koje su dugim nizom godina ostavljali posjetioci ovog prelijepog mjesta.
Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 2000 metara i zaista svojom ljepotom može da nosi još jedno ime “najljepše u Crnoj Gori”.
Kraškog je porijekla, dužine 300 metara, širine 160, a dubine od 5-6.
I za ovo jezero, kao za većinu u Crnoj Gori, postoje legende koje se i dalje prepričavaju.
Jedna od njih kaže da je Hridsko jezero toliko lijepo da se vjeruje da su ga stvorili bogovi i podarili šumskim vilama da u njemu uživaju.
Kada su ga ljudi otkrili, vile su morle da odu, a bogovi su od tuge i bijesa osuli munje i gromove po okolnim planinama i proklevši ih, pretvorili u goli krš. Od tada se planine po predanju zovu Prokletije, a iza vila ostalo je jezero sa kristalno čistom i bistrom i nadasve ljekovitom vodom.
Jedna legenda veže se i za sreću.
Naime, nakon što je čuo da kupanje u ovom jezeru donosi blagostanje u životu, jedan pohlepni trgovac iz Plava je krišom došao na jezero i krenuo da sakuplja dragulje i bisere, koje su djevojke i žene ostavile poslije kupanja.
Kada je sakupio blago iz jezera, počeo da broji, od odsjaja srebra i zlata na mjesečini potpuno je obnevidio. Trgovac je počeo da rida na sav glas koji se raznio čitavom planinom.
Od tada se jezero po legendi zove (H)Ridsko.
Još jedna zanimljivost vezana je za ovo jezero.
U njemu nema ribe i to vjerovatno zbog odsutstva hrane i debelog sloja leda zimi, koji ne propušta kiseonik u vodu.
Mještani su 1957. pokušavali da stave pastrmku u jezero, ali populacija se nije održala.
Međutim, na obalama jezera žive brojne životinje pa ima jelena, divokoza, medvjeda, svinja, lisice, zečeva, jazavaca, vukova, kuna i vjeverica, a i specifičnih ptica – jarebica i mumlati, koje prave Hridsko jezero pogodnim za lov.
I baš zato ljubitelji prirode, posebno biciklisti, vožnju obalama Hridskog jezera smatraju jednom od najatraktivnijih biciklističkih tura i to ne samo na sjeveru, već i u cijeloj Crnoj Gori.
Jezero, potoci, šume, pašnjaci, planinski vrhovi, skriveni putevi i staze, granica…Dovoljno razloga za “jedan put do sreće”.
Izvor: antenam
