Diana Milev Čavor smatra opravdanim skepticizam prema očekivanju da će postojeće termoelektrane ekološkom sancijom uspjeti da zadovolje sve ekološke standarde i ostvare poštovanje dozvoljenih emisija, ako se to nije moglo postići gradnjom nove termoelektrane
Nevladina organizacija (NVO) Eko tim smatra da Crna Gora kao potpisnica Pariškog sporazuma mora uložiti dodatne napore u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i pratiti ambiciozne ciljeve drugih zemalja Evropske unije (EU) koje su pokazale spremnost i volju za preduzimanje konkretnih akcija za borbu protiv ubrzanih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Zbog toga smatraju u toj NVO planovi rekonstrukcije i produženje rada postojeće Termoelektrane u Pljevljima za još minimum 20 godina zahtjevaju veliku opreznost.
„Prije nekoliko dana, premijer Crne Gore objavio vijest o odustajanju Vlade od gradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima. Iako je prvobitno kao razlog takve odluke Vlade navedeno opredjeljenje države za životnu sredinu uprkos brojnim ekonomskim benefitima koje ta investicija može donijeti, dan kasnije je objavljeno da je zapravo pravi razlog stav međunarodnih finansijskih institucija prema takvim projektima kao i nemogućnost poštovanja strogih evropskih direktiva o industrijskim emisijama“, navodi se u saopštenju Eko tima kojeg je potpisala Diana Milev Čavor.
Ona smatra opravdanim skepticizam prema očekivanju da će postojeće termoelektrane ekološkom sancijom uspjeti da zadovolje sve ekološke standarde i ostvare poštovanje dozvoljenih emisija, ako se to nije moglo postići gradnjom nove termoelektrane.
„Ovo je samo jedan od više razloga zašto postoji bojazan da se plan rekonstrukcije termoelektrane neće realizovati onako kako je zamišljeno“, navodi Milev Čavor.
Smatra da Crna Gora, slijedeći zemlje EU, mora definisati datum za napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja i taj rok definisati Nacionalnim planom za klimu i energiju sa čijom je pripremom Crna Gora već počela.
Ona podsjeća da je to do sada uradilo 13 zemalja EU.
„Na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim akcijama čelnici vlada i lideri privatnog sektora izrazili su spremnost za suočavanje sa klimatskim promjenama i poručili da se tempo klimatske akcije mora ubrzati, da su potrebni konkretniji planovi i veće ambicije. Prema procjenama UN-a, svijet će morati da poveća svoje napore tri do pet puta kako bi zadržao klimatske promjene na nivou koji je nauka definisala kao prihvatljiv, što podrazumijeva porast temperature od najviše 1,5°C, kako bi se izbjegle posljedice izazvane tim promjenama, već vidljivim širom svijeta. Nauka pokazuje da je postupno ukidanje uglja, najzagađenijeg fosilnog goriva, od suštinskog značaja za postizanje tog cilja.Prethodne analize dale su globalni datum ukidanja 2050. godine. Nova istraživanja o tome šta je potrebno da se ispuni Pariski sporazum od 1,5°C pokazuje da vlade sada trebaju da pomjere taj datum za jednu deceniju nazad, a razvijene države moraju da ukinu ugalj brže nego ostatak svijeta – do 2030. Godine”, ističe MIlev Čavor.
Navodi i da su investicije u ugalj, odnosno nove termoelektrane opale za 75 odsto od 2015. godine, ali otkazivanje novih projekata više nije dovoljno.
„Od presudnog je značaja da vlade do 2020. povećaju svoje NDC (namjeravane nacionalne doprinose u smanjenju emisija), kako je utvrđeno Pariskim sporazumom“, navodi MIlev Čavor.
izvor:vijesti.me
