U Domu kulture održana je Svečana akademija povodom 450 godina od izgradnje Husein pašine džamije. Akademiji su prisustvovali predstavnici Vlade Crne Gore, diplomatskog kora, vjerskih zajednica, društvenog, političkog i kulturnog života grada. Na akademiji se govorilo o Husein paši Boljaniću i njegovoj zadužbini.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da su zadužbine ili vakufi, izraz umjetnosti graditeljstva, kulturne prošlosti i duhovnosti, ali i želje i potrebe čovjeka da se suprotstavi prolaznosti života ostavljajući svoj trag u vremenu.
On je podsjetio na istorijske fakte po kojima su neimari podigli džamiju po uzoru na carigradsku medresu Mehmed paše Sokolovića.
- Podsjetićemo se da je ovaj vakuf Husein paše imao džamiju, mezaristan, šadrvan, sahat kulu, turbe, mekteb, hamam, 34 dućana, dvije kahve, sedam magaza, pet berbernica, dva hana, dvije sobe, Milet bašču, aščinicu, dva placa, dvije bašče, dvije kuće, pet njiva i osam čitluka. To obilje nam svjedoči o punoći društvenog, duhovnog i kulturnog života ovih prostora kao što nas obavezuje i na temeljna i sveobuhvatna istraživanja, što jeste preduslov za dodatnu kulturnu i turističku valorizaciju bogatog naslijeđa Pljevalja i njihove okoline. Svojom izuzetnom ljepotom, jedinstvena po svemu Husein pašina džamija nikoga ne ostavlja ravnodušnim bez obzira na konfesionalnu i etničku pripadnost, jer se teško može ostati ravnodušan pred ovakvim prizorom arhitektonskog sklada i ornamentalne vještine. Zato ovo zdanje nije samo utočište vjernicima, već i svima onima kojima je potreban estetski odušak od trivijalnog životnog sadržaja – poručio je ministar Bogdanović.
On je dodao da u današnjoj Crnoj Gori sve bližoj standardima najrazvijenijeg svijeta , kako je rekao, „ovo izuzetno graditeljsko dostignuće, bremenito duhovnošću i ljepotom predstavlja bitan zalog našim pregnućima ka suživotu različitih kultura.“
- Ne treba posebno naglašavati koliki je značaj takvih kulturnih toposa u vremenu u kojem živimo, vremenu sve svedenijeg dijaloga među kulturama. Zato moramo stalno podsjećati na vrijednosti koje baštini ovo podneblje i truditi se da sačuvamo njegovo materijalnonaslijeđe, jer tako čuvamo onaj najbolji dio prošlosti kao važnu smjernicu za sadašnje i buduće izazove. Naša je obaveza da tu zaostavštinu u punom sadržaju predamo nekim novim generacijama – kazao je Bogdanović.
Reiz Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je kazao da je datum izgradnje Husein pašine džamije veliki datum koji pokazuje kontinuitet islama, muslimana, islamske zajednice na ovim prostorima.
- Ovaj datum je veoma bitan za nas, za cijelu našu zajednicu od Ulcinja do Pljevalja. Naš kontinuitet je i kasnije potvrđen u novoj istoriji Crne Gore – kazo je Fejzić, podsjetivši da je Crna Gora prva u Evropi priznala islam kao zvaničnu vjeru davne 1905. godine Ustavom knjaževine Crne Gore.
- Ima jedna izreka koja kaže da ako neko izda nekoga zbog vas znajte da će izdati i vas zbog nekog trećeg. Muftija Karađuzović, poglavar muslimana u Crnoj Gori, kao prvi čovjek muslimana u Crnoj Gori strašno se protivio 1918 godine ukidanju crnogorske nezavisnosti. Nije izdao tada tako da mi nikada nismo izdali Crnu Goru i nadam se da nikada nećemo izdati i da je Crna Gora naša zemlja. Ali isto tako očekujem od Crne Gore, ja neću ništa reći samo da ministri prime k znanju govor njihovog kolege ministra kulture koji je nabrajao vakufe husein pašine džamije koji danas na žalost nisu u sastavu Islamske zajednice, nisu u službi Husein pašine džamije – poručio je reiz Fejzić.
Islamska zajednica od ove godine dodijeljivaće priznanje „Husein paša Boljanić“ zaslužnim pojedincima, prijateljima Islamske zajednice, kao i istoimeno godišnje priznanje za najboljeg službenika IZ.
Reiz Fejzić je priznanje „Husein paša Boljanić“ za prijetalja Zajednice dodijelio Đorđu Džuveroviću koji je dao ogroman doprinos pri rekonstrukciji Husein pašine džamije.
Priznanje za najboljeg službenika IZ godine dobio je hafiz Sulejman Bugari.
U ime lokalne uprave prisutne je pozdravio predsjednik opštine Mervan Avdović.
U programu akademije učestvovali su hor „Husein paša“ iz Pljevlja, hor „Đulistan“ iz Novog Pazara i hor Medrese „Mehmed Fatih“ iz Podgorice.
Stihove Dragoslava Vojinovića govorio je Rade Čolović, sarajevski glumac, rođeni Pljevljak.
Program je vodila Mersiha Hadžić – Zuković.
