Pravoslavni hrišćani danas slave jedan od najznačajnijih praznika – vaskrsenje Isusa Hrista – Vaskrs, kojim se simbolično obilježava pobjeda života nad smrću te vjera u preporod i spasenje.
Na Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: Nevjerni Toma.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: posle proljećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Vjernici Vaskrs počnu obilježavati na Veliki petak, kada se tradicionalno farbaju jaja, a slavi se i u subotu i nedelju, kada se pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse“ i kucaju jajima.
Ovaj praznik proslavlja se u porodičnom okruženju, te u društvu najbližih prijatelja i komšija, uz bogatu trpezu.
Isus je, po crkvenom učenju, razapet u petak, subotu je preležao u grobu, a u nedjelju zorom osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božiji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob u strahu su popadali, a Isus je vaskrsnuo.
Rano ujutro u crkvama se održavaju vaskršnje liturgije.
