Crna Gora će, u cilju dostizanja standarda kvaliteta životne sredine, najviše morati da uradi po pitanju otpada i njegovog deponovanja, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) Breznica, Milorad Mitrović i dodao da nije zadovoljan dosadašnjim ostvarenim rezultatima.
On je u intervjuu agenciji MINA, kazao da se kao najveći izazovi u Poglavlju 27 – Životna sredina, nadovezuju i otpadne vode i vazduh, kao i saniranje pet ekoloških crnih tačaka.
„Neophodno je unapređivati kvalitet vazduha, mjerama ograničenja emisija iz postrojenja Termoelektrane (TE) Pljevlja, toplana i drugih izvora emisija štetnih gasova i sprovođenje obavezujućih i obaveznih standarda kvaliteta benzina, što će rezultirati manjim troškovima liječenja respiratornih oboljenja i manjim brojem preranih smrtnih slučajeva”, rekao je Mitrović.
Istovremeno, to će, kako je dodao, značiti i manje štete po šume i poljoprivredno zemljište.
“Usvajanje dokumenata svakako će biti obaveza za Crnu Goru, a pregovaraće se i o rokovima za primjenu tih propisa koji mogu biti i deceniju poslije ulaska u Evropsku uniju (EU)”, naveo je Mitrović.
Tako je, na primjer, Hrvatska usvojila propise za problem otpada, ali su oni dogovorili 2025. godinu kao rok da dostignu standard u toj oblasti.
„Pitanje je da li će tokom pregovora EU prihvatiti rokove koje Crna Gora predloži“, rekao je Mitrović.
On jekazao da nije zadovoljan ostavrenim u okviru Poglavlja 27, jer nije ostvareno ništa konkretno, a ekološke organizacije još nijesu dovoljno uključene u proces aktivnosti iz tog poglavlja.
Prema njegovim riječima, uloga ekoloških organizacija civilnog društva koje rade na lokalu je značajna, jer mogu pripremiti zajednicu za nove standarde i upoznati je sa brojnim direktivama i propisima EU.
Mitrović je podsjetio da je Poglavlje 27 jedno od najobimnijih i najzahtjevnijih u procesu pregovora.
„Veliki dio obaveza i odgovornosti u pogledu budućeg sprovođenja različitih mjera i aktivnosti koje ovo poglavlje obuhvata biće, pored Vlade, i na lokalnim samoupravama i veoma je važno na koji način se lokalni akteri, a prije svega lokalne samouprave, pripremaju za otvaranje ovog poglavlja“, poručio je Mitrović.
On je naveo da su Pljevlja grad koji se suočava sa veoma izraženim i ozbiljnim problemima u oblasti zaštite životne sredine, gdje su sva tri segmenta životne sredine, odnosno voda, vazduh i zemljište, do te mjere degradirana, da zahtijeva dugogodišnju i sveobuhvatnu sanaciju, koja ne može biti ni brza ni jeftina.
„Dugogodišnja, besomučna i nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa na tom području, dovela je do potpunog poremećaja ekološke ravnoteže, jer su prirodna bogatstva kvantitativno ograničena i nijesu mogla apsorbovati zagađenja i neutralisati štetna dejstva čije posljedice svi vide“, ocijenio je Mitrović.
On je dodao. da prije početka samih pregovora, odnosno i prije otvaranja poglavlja postoji potreba za kadrovskim jačanjem i finansijskom podrškom budućim aktivnostima lokalne samouprave kada je u pitanju zaštita životne sredine.
Mitrović je istakao da je evidentan problem nedostatka stručnjaka u oblasti životne sredine.
„Crnogorska strana stalno ističe spremnost za otvaranje Poglavlja 27, te da je ta spremnost postignuta još prije dvije godine i da je u međuvremenu, kroz primjenu usvojenih zakonskih i strategijskih rješenja, značajno unaprijeđeno stanje u oblasti životne sredine, što apsolutno nije tačno“, smatra Mitrović.
On je zaključio da se, pored spremnosti i transpozicije zakona i strategija, mora uraditi mnogo konkretnih stvari na terenu.
Izvor: MINA
