Biološko-dinamička poljoprivreda

Biološko-dinamička poljoprivreda

Osnivač Biodinamičke poljoprivrede je dr. Rudolf Steiner koji je rođen u Kraljevcu kod Čakovca. Steiner je 1924. održao pred 70-ak poljoprivrednika u Kobertzwitz – u  Poljskoj, čuveni kurs „ Poljoprivredni kurs u 8. lekcija“ kojim je utemeljio biološko – dinamičku poljoprivredu. Osnovna načela na kojima počiva ova tehnologija potiču iz antropozofije – pseudofilozofskog stava da je čovjek svojom intuicijom u stanju spoznati nepoznate svemirske svjetove i sile tj. da položaj zvijezda i nebeskih tijela utiče svojim silama na život na zemlji – biljke, životinje i čovjeka. Naime, tvrdi da se pored vidljivog, materijalnog svijeta, u kojem vladaju fizički zakoni, postoji i jedan „nedosjetilni svijet“, koji se ravna prema duhovnim zakonima i koji se ne može primijetiti običnim čulima ali koji nije ništa manje stvaran. To je tzv. „duhovni aspekt u poljoprivredi“ koji treba „utkati“ u proizvode, tj. „duhovne snage“ ugraditi u poljoprivredne proizvode kako bi oni dalje pravilno podržavali život čovjeka, bilja i životinja.

Principi  biološko – dinamične poljoprivrede

Naziv „biodinamička“ je izveden iz dvije riječi „bios“ ( život ), i „dinamis“ ( energija ). Hrana proizvedena na ovaj način je zaštićena zakonom i obično se prodaje u specijalizovanim prodavnicama sa posebnim zaštitnim znakom „Demeter“, kojim se garantuje da je hrana proizvedena bez upotrebe hemijskih sredstava. Ovi proizvodi su po svojoj biološkoj vrijednosti daleko iznad klasične poljoprivrede. Ova metoda se naširoko primjenjuje iu vrtovima i na okućnicama.

1. Biodinamička metoda insistira na načelu cjeline, odnosno jedinstva jednog poljoprivrednog imanja ili kako se kaže, na stvaranju „poljoprivredne individualnosti“. To znači da se zemljište, biljke i životinje koje na njemu rastu i žive, ljudi koji na njemu rade i cijela životna sredina, posmatraju kao jedna organska cjelina. Smatra se da to sve sačinjava jednu zajednicu ili složeni živi organizam, na čijem se čelu nalazi čovjek, koji cijelom tom organizmu daje lični pečat.
2. Biodinamičke farme su uglavnom „svaštarske“. Na njima se ne proizvodi samo manji broj određenih biljnih i životinjskih proizvoda, već je proizvodnja široka i raznovrsna. Praktično proizvodi se sve što prirodni uslovi jednog područja dozvoljavaju.
3. Vodi se računa da broj i vrsta domaćih životinja odgovara veličini farme. Time se osigurava dovoljno stajskog đubriva, koje se posle jednog posebnog postupka oplemenjuje – kompostiranjem uz prisustvo biodinamičkih preparata i koristi za đubrenje zemljišta. Takođe usklađen je i odnos površina pod pojedinim kulturama u odnosu na ukupnu površinu na imanja.
4. Nastoji se da se u praksi ostvari samodovoljnost svake poljoprivredne cjeline. To znači da se sve potrebe zemljišta za đubrenjem i potrebe domaćih životinja za hranom podmiruju iz sopstvenih izvora. Iz tog razloga biodinamičke farme su veoma rentabilne.
5. Obezbjeđuje se recilkulacija organskih materija. Proizvodne parcele se redovno đubre dovoljnim količinama organskih materija, poboljšanih putem kompostiranja, koje su zemljištu potrebne da bi sačuvalo svoju plodnost.
6. Zemljište se ne posmatra kao smješa ili skup hemijskih, mineralnih i organskih komponenata, već kao ŽIV sistem u kojem mikroorganizmi i zemljišna flora i fauna imaju ogroman značaj za njegovu produkcionu sposobnot. Zbog toga se u zemljište ne unose vještačka đubriva i otrovne hemijske supstance, već se nastoji da se u zemljištu uspostave i održavaju takvi uslovi u kojima se njegov mikroživot može potpuno održavati i poboljšavati.
7. Ne zanemarujući važnost i ulogu osnovnih đubrivnih elemenata kao što su azot, fosfor i kalijum, posvećuje se dovoljno pažnje i unošenju u zemljište, putem organskih i prirodnih mineralnih đubriva, ostalih neophodnih supstanci, kao što su kalcijum, magnezijum, razni mikroelementi, biokatalizatori, enzimi, hormoni i sl., a u najnovije vrijeme se posvećuje pažnja ultramikroelementima, kao što su selen, kobalt i dr.
8. Veliki značaj pridaje se kvalitetnoj i pravovremenoj obradi od koje velikim dijelom zavisi prvenstveno fizička struktura zemljišta. Održavanje rastresite, zrnaste strukture koja omogućuje dobro provjetravanje i upijanje vode smatra se apsolutno neophodnom.
9. Ispravna biljna proizvodnja na jednoj farmi, na njivi, u vrtu ili rasadniku ne može se zamisliti bez plodoreda, odnosno redovne smjene kultura na jednoj istoj parceli. Tako se kulture koje imaju veće potrebe prema zemljištu smjenjuju sa onim čije su potrebe manje ili drugačije. Povremeno se određene parcele ostave po nekoliko godina da se odmore, odnosno zasiju sa djetelinim ili travom, što povoljno utiče na obogaćivanje zemljišta i popravku njegovih osobina. Na taj način se održava ravnoteža u zemljištu i čuva njegova plodnost.
10. Vodi se računa o ravnoteži svih faktora koji održavaju i pospješuju život. Život biljaka ne zavisi samo od mineralnih elemenata, koji sačinjavaju samo 2 – 5 % njegovog tkiva, već i od organskih materija ( proteini, ugljeni hidrati, celuloza, skrob ) i onoga što dobijaju iz vazduha ( ugljen dioksid, azot, kiseonik ), što čini 15 – 20 % njene mase. Najveći dio biljne mase ( 70 % ) čini voda. U plodovima taj postotak je najčešće preko 85 %. Pored hranljivih elemenata i vode, koji predstavljaju osnovne gradivne elemente biljke, za njen život su važni i energetski faktori – svjetlost i toplota. Pomoću fotosinteze biljka transformiše ove faktore u jedinstveni živi sistem.
11. Čitava okolina neke farme, njive, vrta ili rasadnika je takođe važna. Očigledno je da je zagađen vazduh, začinjen štetnim materijama gradskog i industrijskog sagorijevanja štetan za život biljaka. Manje je očigledno da i mnogi drugi činioci sredine, takođe utiču na funkcionisanje nekog biološkog sistema. Padine sa kojih je posječena šuma su podložne eroziji. U takvim slučajevima vodna ravnoteža može da bude poremećena. Nivo površinskih voda se može spustiti. I mnogi drugi rezultati pustošenja prirode ili nemarnog odnosa prema njoj su danas dobro poznati. Uspostavljanje najpovoljnijih uslova životne sredine – pošumljavanje goleti, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, regulacija voda i dr. Važni su ciljevi biodinamičke metode još od najranijih dana njenog nastanka.
12. U biodinamičkim istraživačkim centrima je ustanovljen i dokazan uticaj Mjeseca i planeta na život i rast biljaka. Sa sigurnošću se zna da biljke bolje i brže napreduju ako se siju ili sade u dane koji su najpogodniji za njihov razvoj. Takođe, u jesen plodovi koji se beru u za to najpogodnije dane bolje se čuvaju u toku zime. Po ovom pitanju naročito su poznati trideseto godišnji istraživački rezultati Marije i Matijasa Tuna, na osnovu kojih se svake godine izrađuje poseban kalendar, u kojem je za svaki dan naznačeno koje bi vrste radova ( i u kojim kulturama ) tog dana bilo najbolje raditi.

          Biodinamički preparati

Ukupno postoji devet biološko dinamičkih preparata, a podijeljeni su u dvije grupe – preparate za prskanje i tzv. kompostne preparate. Inače pojedinačni preparati se obično označavaju brojevima od 500 – 508:

„500“ preparat izrađen od kravlje balege, služi za prskanje zemljišta;

„501“ preparat izrađen od minerala  kvarca, služi za prkanje nadzemnih djelova biljaka.

„508“ preparat izrađen od rastavića ( Equisetum arvense ), sluđi za prskanje protiv biljnih bolesti.

Osim ovih preparata koji služe za prskanje ( 500, 501 i 508 ), postoje i preparati koji ne služe za prskanje, već se dodaju kompostu. Oni uveliko doprinose pravilnom razvoju procesa kompostiranja:

• „502“ preparat izrađen od hajdučke trave ( Achillea millefollium )
• „503“ preparat izrađen o kamilice ( Chamomilla rescutita )
• „504“ preparat izrađen od koprive ( Urtica dioica )
• „505“ preparat izrađen od hrastove kore ( Quercus robur )
• „506“ preparat izrađen od maslačka ( Tarraxacum officiale )
• „507“ preparat izrađen od odoljena ( Valeriana officinalis )

Preparati za prskanje 

 Preparat „500“

Preparat „500“ služi za stimulisanje rasta korijena i organizama zemljišta. Njime prskamo zemljište prije ili poslije obrade, odnosno prije sjetve. Ovo se izvodi tako da se oko 60 g ovog preparata izmiješa u 10 l mlake vode. Po mogućnosti najbolja je izvorska voda ili kišnica. Ukoliko moramo upotrijebiti vodu sa vodovoda, potrebno je ostaviti nekoliko dana na suncu i povremeno promiješati. Tako ćemo eliminisati većinu hlora koji se uvijek nalazi u ovakvoj vodi. Miješanje preparata je neobično važan dio posla. Ono traje jedan sat, a izvodi se snažnim miješanjem, čas u jednu čas u drugu stranu uz stvaranje dubokih vrtloga. Za miješanje najbolje je upotrijebiti drvenu ili zemljanu posudu.

Preparat „501“

Preparat „501“ se koristi za prskanje zelenih djelova biljke, i za razliku od preparata „500“ koji stimuliše procese biljnog korijena i ostalih organizama u tlu, i koji je stoga „zemljani“ preparat, preparat „501“ stimuliše nadzemni dio biljke, fotosintezu i zrenje plodova, pa ga stoga zovemo još i „sunčanim“ preparatom. On se prije upotrebe mora izmiješati na isti način kao preparat „500“, ali je količina koja se dodaje znatno manja. Dovoljno je dodati i 1 g ovog preparata na 10 l vode. Preparat „501“ se primjenjuje nakon preparata „500“, ovo može biti i za nekoliko mjeseci. Njime se prska ujutro rano dok još ima rose.

Preparat „508“

Preparat „508“ je napravljen od poljske preslice. Zbog visokog sadržaja kremenske kisjeline ( 90 % ), preslicu je moguće upotrijebiti i kao fungicid koji biljke štiti od napada bolesti. Preparat „508“ upotrebljavamo u obliku čaja. U 10 l ključale vode potrebno je dodati 80 g suve preslice, te čaj potom kuvati još pola sata. Nakon ovoga čaj se ostavi 24 sata, i potom se razrijedi u 5 – 10 % rastvor koji služi za prskanje.

Kompostni preparati

Preparat „502“

Pravi se od biljke hajdučka trava ( Achillea millefolium ), koja se srijeće još pod nazivom stolisnik. Koriste se samo cvjetovi koji se beru u toku ljeta i suše na promaji  bez izlaganja direktnoj sunčevoj svjetlosti. Osušeni cvjetovi se čuvaju do narednog proljeća u kesama od hartije ili tekstila. Stolisnik je predstavnik Venere. U proljeće naredne godine sakupi se mlada hajdučka trava ( samo vrhovi ) i od njih se skuva čaj. Priprema se tako što se vrhovi preliju ključalom vodom i ostave 20 minuta. Tim čajem se navlaže cvjetovi iz predhodne godine i mjehur nekog preživara u koji se oni zatim stave, a mjehur zaveže tako da liči na ispunjenu loptu. Ispunjeni mjehur se zakači na nekom sunčanom mjestu, sa južne strane i tu ostaje do kraja septembra. Krajem septembra mjehur se skine i ukopa u zemljište u sloj humusa, na sunčanom mjestu na kojem u toku zime duže vremena leži snijeg. Preparat je gotov u proljeće naredne godine, kada se i vadi u toku aprila.

Preparat „503“

Pravi se od cvjetova kamilice. Kamilica mora da bude rascvjetana kao kad se skuplja za čaj. Cvjetovi se prosuše u hladu i čuvaju do kraja septempra. Tada se od jednog manjeg dijela skuva čaj kojim se nakvase ostali cvjetovi i očišćena crijeva goveda. U ova crijeva se zatim stave cvjetovi i ona se zavežu tako da izgledaju kao kobasica. Ovo se odmah posle toga ukopa u zemljište, u kojem ostaje do aprila. Pripravak „503“ je predstavnik Merkura.

Preparat „504“

Pravi se od koprive. Biljka se bere prije nego počne da cvjeta. Posle branja pusti se da malo uvene, a zatim se cijela ukopa u zemljište u sloj humusa do 40 centimetara dubine. Oko nje se stavi sloj treseta, a iznad njega ponovo zemlja. Sve se dobro ugazi i mjesto obilježi. Preparat ostaje u zemljištu jednu godinu. Naredne godine se izvadi i na isto mjesto se stavlja nova kopriva. Ovo je ujedno i glavni pripravak i on uspostavlja ravnotežu između 5 kompostnih preparata, a predstavnik je Sunca.

Preparat „505“

Preparat se pravi od kore starog hrasta. Za pravljenje preparata koristi se kora koja se sitno izmelje, tako da izgleda kao brašno. Zatim se očisti lobanja krave ili konja, ali pri tome treba paziti da se ne ošteti unutrašnja opna. Cijela unutrašnjost gornjg dijela lobanje ispuni se ovom sitnom strugotinom i sabije.

Glava se krajem septembra zakopa na mjestu na kojem je zemljište močvarno, ali na kojem ipak u blizini teče voda – najbolje pored nekog potočića. Prije toga otvore na lobanji treba zatvoriti da strugotina nebi ispala. Tokom aprila lobanja se iskopa i razbije, a preparat izvadi. Preparat od hrastove kore je predstavnik Marsa.

Preparat „506“

Pravi se od cvjetova maslačka. Sakupljaju se još neotvoreni cvjetovi, suše se i čuvaju u hladu sve do jeseni. Krajem septembra uzme se goveđa maramica , koja se ranije koristila prilikom spravljanja nekih mesnih prerađevina za omotavanje. Zatim se napravi čaj od manjeg dijela suvih cvjetova i njime ovlaži ova opna i ostali cvjetovi, koji se onda sa njom umotaju i opna ušije. To se zakopa u zemljište i ostaje do aprila. Kamilica koristi energiju Jupitera.

Preparat „507“

Preparat „507“ se pravi od Valerijane ili odoljena. Ovaj preparat se pravi od cvjetova ove biljke i to u vidu soka.

Uticaj planeta na biljke 

Poznat je uticaj mjeseca na pojedine promjene na zemljinoj površini, kao što su  plima i osjeka, dok se o njegovom uticaju na rastenje i rodnost biljaka manje zna. Zapravo, saznanja o tome postojala su i prenosila se samo kao narodna vjerovanja i iskustva, koja nisu nailazila svoje mjesto u egzaktnoj nauci. Marija i Matijas Tun su još na početku svog rada, prije više od trideset godina, uočili da se biljke iznikle iz istog sjemena i odrasle u potpuno istim uslovima sredine, ali sijane u različite dane, uočljivo razlikuju po porastu i kvalitetu roda. Istražujući moguće uzroke takvih razlika, oni su pretpostavili, a zatim i potvrdili uticaj Mjeseca, a nešto kasnije i ostalih planeta sa kojima mjesec dolazi u interakciju tokom opšteg kruženja Zemlje, Mjeseca i ostalih planeta sunčevog sistema. Kružeći oko Zemlje, mjesec se ponaša kao upijač udaljenih kosmičkih uticaja i njihov prenosnik na Zemlju. Kada se tokom zvezdanih noći posmatra narastanje mjeseca i njegovo kretanje po ustaljenoj putanji, uočava se promjena njegovog položaja u odnosu na zvijezde, koje izgledaju fiksne. Njegovo kretanje, kao i kretanje ostalih nebeskih tijela ne odvija se stihijski, već po tačno utvrđenom putu – pojasu oko Zemlje nazvanom Zodijak – kroz 12 kosmičkih regiona. Na ovaj način se može razlikovati i 12 kosmičkih uticaja na Zemlju čiji je Mjesec posrednik. Kako se Mjesec kreće po svojoj putanji oko Zemlje, koja traje 27 dana i 8 sati, tako se i ovi uticaji mijenjaju.

Procjenjujući kasnije kvalitet, težinu i veličinu plodova, postalo je očigledno da se ovih 12 uticaja dijele na 4 grupe, koje se raspoznaju po dominirajućem razvoju jednog od ova četiri biljna dijela: korijena, lista, cvijeta i sjemena, odnosno ploda. Tokom svakog mjesečevog ciklusa, svaki od ova četiri uticaja se ponavlja 3 puta i svaka grupa traje po 9 dana. Dalje su zapazili da to ima veze i sa vremenskim prilikama. U dane „korijena“ vrijeme je obično hladnije i u ovim danima su, u toku proljeća i jeseni, često mrazevi, u danima „lista“ vrijeme je najčešće nestabilno i promjenjivo, u danima „cvijeta“ obično sunčano i vedro, dok je u danima „ploda“ vrijeme obično toplo. Ovo je vodilo ka izdvajanju četiri elementa, koji su karakteristični za ove dane. To su: ZEMLJA, VODA, VAZDUH i TOPLOTA. Ovi uticaji se mogu šematski predstaviti na mjesečevoj putanji sa četiri trougla.

Element Zemlje, čije snage dolaze od regiona koji nose stare zodijačke nazive: bik, djevica i jarac, povoljno utiče na formiranje korijena kao npr. kod sledećih kultura: šargarepa, celer, krompir, rotkva, peršun i dr.

Element VODA je pod uticajem snaga: ribe, raka i škorpije i utiče na prinos biljaka kod kojih se koristi list, kao što su: zelena salata, karfiol, kelj, kupus itd.

Element VAZDUHA i SVIJETLA dobija snage od: blizanaca, lava i vodolije i ima uticaj na razvoj cvjetova, pa je važan za biljke kao što su: heljda, lan i sl.

Element TOPLOTE ( VATRE ) je pod uticajem snaga: ovna, lava i strijelca i pozitivno utiče na voće i formiranje sjemena. U ovu grupu spadaju: krastavac, paradajz, pasulj i sve žitarice.

Uticaj Mjeseca i planeta na biljke je po pojedinim pitanjima do te mjere istražen, da se zna da sjeme ima smanjenu klijavost, kada je zbog položaja planeta i Mjeseca njihov uticaj izmijenjen. Marija i Matijas Tun su samo na ovim pitanjima radili duže od 15 godina, pa ipak svi aspekti takvih slučajeva nisu sasvim određeni, iako je sam uticaj nesumnjiv. Situaciju komplikuju i suporotni uticaji pojedinih planeta, koji isto tako nisu do kraja izučeni, ali je utvrđeno da biljke tada postaju ometene u razvoju, sklone gljivičnim oboljenjima i slično.

Radomir Tanjevic, agronom pripravnik u NVO Da zazivi selo