Đurđevdan je jedna od slava koju slavi najveći broj pravoslavnih vjernika, a prate ga i lijepi običaji. Nekada je bio poznat kao datum hajdučkog sastanka, a i danas se vjeruje da je prekretnica zime i ljeta. Za Đurđevdan se vežu brojni narodni običaji, koji se poprilično razlikuju zavisno od kraja u kome se praznik obilježava. Ono sto je jedinstveno je đurđevdanski uranak, pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem, pa čak i kupanje u rijeci. Takođe se vjeruje da ako je na Đurđevdan vedro godina će biti rodna, a ako je padala kiša ljeto će biti sušno.
Osim Đurđevdana, ovom svetitelju pravoslavni hrisćani čine pomen i 16. novembra na Đurđic, dan prenosa moštiju u crkvu u Lidiji, Georgijevom rodnom mjestu. Na ikonama za taj praznik svetac nije na konju, već stoji na zemlji.
autorka, Ljiljana Čepić – učesnica projekta „Povežimo se informisanjem“
