Prije pet vjekova, engleski jezik govorilo je oko 5 miliona ljudi, od kojih su gotovo svi živjeli u Britaniji. Danas, po gruboj procjeni ima ih oko 2 milijarde.
Kako se to desilo?
Poslije gotovo jednog milenijuma razvoja na Britanskim ostrvima, engleski jezik je prenošen svijetom od strane moreplovaca, vojnika, hodočasnika, trgovaca i misionara Britanskog carstva, te je tako vremenom došao do svakog kutka na planeti.
Prvi evropski doseljenici na američko tlo nisu bili samo puritanci sa Britanskog ostrva. Doseljenici na novootkrivenom kontinetu dolazili su iz drugih evropskih država pa su se u svakodnevnoj komunikaciji, osim engleskog, koristili i španski, francuski, holandski i njemački jeziku. Ipak engleski je najviše korišćen. Osnivači SAD-a su u procesu kreiranja nacionalnog identiteta prepoznali bitnost pitanja jezika pa su engleskom, kao jeziku kojim se tamo najviše govorilo, dali poseban značaj.
Nije samo Amerika rekla „Hello“ engleskom jeziku. U jednom trenutku na početku 20-og vijeka Britanska imperija se prostirala na praktično četvrtinu svjetske površine, ne uključujući SAD. Za najveće carstvo u istoriji ljudske civilizacije na vrhu njene moći važila je izreka da je to „imperija u kojoj sunce nikad ne zalazi“.
Danas, sunce zalazi za Britansku imperiju, ali je engleski ostao važan jezik u svakoj bivšoj koloniji.
Otišao, ali nije zaboravljen
Na većini teritorije Britanske imperije, glavni cilj je bila trgovina, stoga da se mali broj Britanaca zapravo naseljavao tamo. To objašnjava razlog zbog kojeg engleski jezik nikada nije postao dominantan u azijskim i afričkim kolonijama gdje je bio zastupljen kao jezik za poslovanje, administraciju i obrazovanje, ali ne i kao jezik ljudi na tom prostoru.
I dan danas engleski ima ključnu ulogu u poslovanjima i administraciji u svim bivšim kolonijama. Dugo vremena engleski je na tim prostorima značio pristup obrazovanju, pa je na primjer u Africi on bio bitan u misijama opismenjavanja, a u Indiji je bio bitan za pristup na prve univerzitete.
Mnoge zemlje su nakon nezavisnosti zvanično postale multi-lingualne po prvi put, ali je raznim grupama ljudi u tim zemljama bi potreban zajednički jezik kako za međusobnu komunikaciju tako i za međunarodnu komunikaciju. Opet je to bio engleski. Danas je on zvanični jezik u oko 60 zemalja bivših kolonija, što je direktna zaostavština Britanske imperije.
Engleski jezik nije bio prvi koji je napustio evropsko tlo. Portugalci i Holanđani su napustili Evropu mnogo ranije. U 19 vijeku engleski nije bio svjetska lingua franca, primat u međunarodnoj komunikaciji je imao francuski jezik. Nešto je moralo podstaći uspon englekog jezika dajući mu jedinstven međunarodni status.
Dva svjetska rata i uspon SAD-a.
Dok se Evropa oporavljala od ratnih dejstava na njenom tlu nakon 1945 godine, Amerika je cvjetala. Poslovne razmjene Britanske imperije sada je većinom preuzela Amerika. Uticaj Amerike u poslovima širom svijeta u kombinaciji sa tradicijom koju je sagradila Britanska imperija, napravili su engleski jezik jezikom međunarodne trgovine u 21 vijeku.
Kulturna ostavština posleratnih decenija je takođe bitna za uspon engleskog jezika do mjesta broj 1. Osim što su slali novac za obnavljanje evropskog tla, iz Amerike su stizale ploče sa najnovijom rok, džez a kasnije disko i hip hop muzikom. Holivud je postao svjetska senzacija a američka televizija glavni prensilac popularne američke kulture. Nije samo američka muzika donijela engleski jezik u diskoteke i domove širom svijeta. Britanski bendovi uključujući Beatles-e , Rolling Stones-e, Queen, Pink Floyd, Led Zeppelin i the Police imali su ogroman kulturološki uticaj, u najvećoj mjeri na mlađu populaciju širom svijeta. Hipi pokret počeo je u San Francisku i Londonu, a festivali poput Woodstock-a i Wight-a postali su legendarni za generacije i generacije mladih, bez obzira da li su govornici engleskog ili ne. Njihova kultura je bila svugdje, odišući samopouzdanjem i nizajući uspjeh za uspjehom.
Ova ,,mekana moć” prisutna je i danas.
Nauka i tehnologija
Engleski je jezik tehnološke revolucije i interneta. Procjenjuje se da je oko 80% dostupnog sadržaja na internetu napisano na engleskom jeziku. Razlog ubrzanog rasta broja govornika engleskog jezika u poslednjim decenijama vezana je za ekspanziju interneta. Danas ne možemo zamisliti ni jedan trenutak a da nam se pri ruci ne nalazi internet, dok njegova prisutnost na internetu stalno povećava potrebu za njegovim učenjem.
Engleski jezik se kroz svoju istoriju, izuzimajući početne napore prvih kolonizatora, više nametnuo pravilom ,,privuci“ nego ,,nametni“. Kako nekad tako i danas, ljudi koji žele najbolje obrazovanje mogu ga steći na prestižnim univerzitetima koji nastavu izvode isključivo na engleskom jeziku, umjetnici i naučnici koji žele da njihovi radovi imaju veću publiku objavljuju svoje radove na engleskom jeziku. Ako želite da poslujete van granica svoje zemlje biće vam potreban engleski jezik. Sa druge strane, ukoliko vam nisu potrebne sve ove pogodnosti koje vam znanje engleskog jezika može donijeti, vi ga ne morate poznavati. U tom slučaju će te vašu sposobnost da napredujete ili stručnost koju bi mogli da pokažete, iskoristiti u daleko manjoj mjeri nego što to zaslužujete. Upravo zbog toga bi trebali da morate biti spremni da uklonite sve prepreke koje vam mogu zasmetati u ostvarenju vasih ciljeva.
autor, Vladimir Laketić
Učenje engleskog jezika u Obrazovnom centru Marjanović je najbolji izbor za one koji su spremni da ulože malo, a dobiju mnogo!
Učite engleski jezik u Obrazovnom centru Marjanović jer dobijate:
-poboljšanje svih jezičkih kompetencija
-upotrebljivo znanje engleskog jezika
-bolju konkurentnost na tržištu rada
-znanje koje vam omogućava da dalje napredujete u poslu kojim se bavite
– mogućnost da lako dobijete posao na internetu
– mogućnost da lako dobijete posao u intostranstvu
OTVORITE SEBI NOVE MOGUĆNOSTI, UČITE ENGLESKI JEZIK!
Za više informacija možete nas kontaktirati na br. 068-183-391.
