Radoslav Bele Zečević iz Pljevalja student je treće godine Biotehničkog fakulteta, a već ima bogato, desetogodišnje iskustvo u pčelarstvu. Zahvaljujući ljubavi prema pčelama počeo je da se bavi pčelarstvom sa 10 godina. Sada je ima oko 80 pčelinjih zajednica, 20-tak pomoćnih(nukleusa) i 300 oplodnjaka za proizvodnju matica.
O svojim počecima, razmišljanjima i načinu pčelarenja govorio je za Fejsbuk stranicu Ministarstva poljoprivrede, sa koje smo i preuzeli ovaj članak:
“Kao dječak sam volio pčele. Zanimalo me je na koji način tako mala bića prave najzdraviji proizvod. Kako sam odrastao moje interesovanje se povećavalo i logična je bila odluka da počnem iko zdrav, kako pčela i kako sam odrastao moje interesovanje za pčelarstvom se povećavalo. Imao sam nekoliko starijih prijatelja od kojih sam naučio prve korake, i zavolio pčelarstvo… U razgovoru sa ocem, predložio sam mu, jos kao desetogodišnji dječak da nabavimo nekoliko pčelinjih zajednica. Te prve godine smo oformili pčelinjak od 6 pčelinjih zajednica. Kao i u svakom poslu, a posebno još tako mlad, prvi koraci su bili dosta teški, međutim moja volja, želja, upornost i podrška porodice uticali su da nastavim dalje. Vremenom sam proširivao broj pčelinjih zajednica , kao što i danas radim, tako da moj pčelinjak danas broji oko 80 pčelinjih zajednica, 20 pomoćnih (nukleusa) i oko 300 oplodnjaka za proizvodnju matica. U toku zimskog perioda stacioniran je u Pljevljima, a u toku ljeta se nalazi u selu Odžici (ispod obronaka Ljubišnje) na 900m nadmorske visine. U pčelinjaku, najviše vodim računa o kvalitetu saća, zdravstvenom stanju i jačini pčelinje zajednice. Naročitu pažnju poklanjam i urednosti pčelinjaka i kvalitetu košnica. Sve podnjace koje koristim u pčelinjaku su anti – varozne (dubina 16cm) i smatram da svi pčelari treba da koriste iste, jer su se u praksi odlično pokazale. Sva postolja za pčele koje koristim su metalne konstrukcije na obje lokacije.Takodje posjedujem i sređen objekat za skladištenje opreme i finalnih proizvoda. Osim meda i matica proizvodim i : rojeve, polen, propolis , matičnu mliječ i prirodni vosak. Cilj mi je da od pcelarstva, napravim porodični biznis i smatram da ću taj cilj i ostvariti.
Kada sam ušao u „pčelarske vode“ pojavilo se i interesovanje za proizvodnju matica. Prije pet godina, čitajuci literaturu o proizvodnji matica i oplodnjaka koji se koriste za istu, počeo sam te godine sa pet oplodnjaka i proizveo nekoliko matica iz rojnih matičnjaka, što mi je, kao početniku, prestavljalo zadovoljstvo i podstrek da sledećih godina proširujem broj oplodnjaka. Sledeće dvije godine, proizvodnju matica sam radio pomoću Jenterovog aparata. Zatim sam, obilazeći sajmove, prateći redovno predavanja i obilazeći proizvđjače matica, svoje znanje sam proširivao. Kasnije sam prošao i obuku za profesionalnu proizvodnju matica koja se temelji na metodi presađivanja larvi i na taj način proizvodio naredne dvije godine, da bi od 2015.god. postao registrovani proizvođač matica za Savez pčelarskih organizacija Crne Gore(SPOCG)
Iako sam student treće godine Biotehnickog fakulteta, smjera Biljna proizvodnja, uvijek kad imam slobodnog vremena idem kuci da obavljam poslove u pcelinjaku, za koji se u međuvremenu brinu roditelji.
Naravno, kao i u svakom poslu važno je stimulisati proizvođače. Smatram da se u zadnjih nekoliko godina radi dosta na polju pcelarstva. SPOCG u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja uvidjeli su veliku povezanost pčelarstva sa ostalim granama poljoprivrede. Akcenat stavljaju na udruživanje pčelara, na edukaciju koja je najbitnija u ovoj priči, kako u Crnoj Gori, tako i zemljama regiona. Najveći doprinos koji je ostvaren na polju pčelarstva, pored ostalih je Kuća meda, koja prestavlja stub pčelarstva. Druga značajna mjera u razvoju je podrška profesionalnim pčelarima, koji žele od istog da naprave sopstveni biznis, a i velika podrška mladim pčelarima .
Smatram da pčelarstvu, kao grani poljoprivrede treba posvetiti veliku pažnju, jer su pčele vrlo značajan faktor u biljnoj proizvodnji i održanju biodiverziteta uopšte.
