Kraljica ćotinskih brzaka

Ćehotina ili Ćotina (kako je često Pljevljaci nazivaju) je planinska, salmonidna rijeka, glavna vodna arterija Pljevaljskog kraja. Dužine je oko 130 km, od tog 93 km na teritoriji Crne Gore, i to skoro čitav taj dio pripada pljevaljskoj opštini.

Ova priča je posvećena kraljici ćotinskih brzaka, mladici, kao i mladičarima, sadašnjim i nekadašnjim sportskim ribolovcima na ovu plemenitu vrstu.

Darko Anđelić, sportski ribolovac, koji je prije dvije godine uhvatio mladicu od 6 kg, na sportski način i na sportski način i postupio prema ulovu (vrativši je Ćotinskim brzacima, što bi rijetko koji ribolovac uradio), kaže: “Ćehotina rijeka sa hiljadu života – reklo bi se. Rijeka koja godinama odolijeva njenoj devastaciji  i uništavanju na svaki mogući način, rijeka koja je odličan pokazatelj da je priroda mnogo jača od čovjeka i da mi kao prolazne jedinke treba da se priklonimo njoj, a ne ona nama.

Ćehotina može da ispuni san svakog ribolovca u svijetu, a to je da uhvati pastrmku, lipljena, a posebno mladicu, kraljicu salmolidne vrste ribe, koja svojom ljepotom i borbenošću ostavlja neizbrisiv trag u životu, što se i meni desilo sa ovom mladicom koja je na neki način imala sreće da bude vraćena u vodu, da nastavi tamo gdje sam je ja zaustavio. Njeno mjesto je u rijeci, gdje ima višestruku korist za opšte dobro naše, naše opštine i okruženja. Lokalno stanovništvo bi trebalo da bude najbolji čuvar svog prirodnog dobra, dok je kod nas obrnuta situacija, riba se ubija, nosi, krade i čak prodaje. Ponašamo se kao da će biti smak svijeta, a to pokazuje stanje naše svijesti, kao i to da nam buduće generacije nisu bitne.

Trenutno stanje rijeke je katastrofalno, zahvaljujući lokalnoj industriji (termoelektrani, rudniku uglja, rudniku olova i cinka i dr.), koji se totalno nesavjesno ponašaju prema stanovništvu, prirodi, pa i rijeci. Srećom postoje naznake da se svijest naroda budi, zarad svog dobra, što pokazuje i odziv ribolovaca i gradjana na organizovanje ribolovačkog kluba „BISTRO“, koji će se baviti ne samo stanjem rijeke Ćehotine i pritoka, već i cjelokupnim ekosistemom u Plevljima. Zato neka bude BISTRO I ČISTO!!!”

Nekada su se u Ćehotini lovile krupne mladice, nije se moralo mnogo ići od grada da bi se ulovila. Bilo je i u virovima blizu grada, ondje gdje su se nekada okupljali Pljevljaci, kupali se, učili da plivaju. Ove iskaze potvrđuje i ova stara fotografija sa mladicom od 18 kg, uhvaćenoj u Ćehotini prije 30-tak godina. Ujedno je ta mladica i najveća uhvaćena u ovoj rijeci, bar je tako zabilježeno, a ribolovac je bio poznati mladičar Behudin-Bekljo Rašinlić. Bekljo je bio pravi sportski ribolovac, poznavalac Ćehotine i mjesta koja su skrivala kraljicu ćotinskih brzaka. Znao je da ih pronađe i na sportski način nadmudri. Bekljo više nije među živima, ali priče o njemu i njegovim ribolovnim vještinama žive. Povodom sjećanja na ovog poznatog pljevaljskog ribara održava se svake godine Memorijalni ribolovni kup “Behudin Bekljo Rašinlić” na jezeru u Otilovićima u Pljevljima.

Sjećanje na Beklja je ujedno i sjećanje na kraljicu ćotinskih brzaka.

autor, Vaso Knežević