Kod osam stomatologa paket besplatnih usluga

Preko 20 stomatoloških ambulanti

Pojedini pacijenti tvrde da su usluge u Prijepolju duplo jefitinije; Besplatni paket usluga koriste djeca do 18 godina, student do 26 samo u mjestu rođenja, trudnice i stariji od 65 godina

U Pljevljima ima 12 stomatoloških ordinacija koje su prijavljene u Centralni registar Crne Gore, a prema tvrdnjama pojedinih stomatologa još desetak njih radi neprijavljeno. Osam stomatoloških ordinacija ima sklopljen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje, koji predviđa paket besplatnih usluga za djecu do 18 godina, studente do 26 godina, trudnice i populaciju stariju od 65 godina. Ove kategorije stanovnika mogu dobiti besplatne usluge u ordinaciji doktorke Vere Matić, Rodena Nuhanovića, Ratka Cupare, Mire Topalović, Tanje Svrkote, Eda Lalovića, Snežane Despotović i Tanja Vraneš, dok ostali stomatolozi naplaćuju svima usluge. Fond za zdravstveno osiguranje odredio je cjenovnik usluga za obavezne vidove, stomatolozi mogu da povećaju cijenu usluga za ostale pacijente ali ne smiju ići ispod cijene koju je propisao Fond.

Stomatolozi sa kojima smo razgovarali zadovoljni su brojem pacijenata, ipak ističu da Pljevljaci nemaju naviku odlaska kod stomatologa, i najčešće dolaze zbog bola.

Vera Matić, specijalista stomatološke protetike, koja radi već 34 godine,  kaže da mnogo Pljevljaka nije upoznato sa povoljnostima koje može da ostvari, te da mnogi saznaju prilikom dolaska u ambulantu.

– Moji najčešći pacijenti su ljudi iznad 65 godina, vjerovatno po navici, jer sam specijalista stomatološke protetike, iako nakon reforme radim polivalentnu stomatologiju, odnosno sve vrste stomatoloških usluga. Posla ima dosta, iako nema gužvi kao ranije, moguće da je to zbog većeg broja ordinacija ili krize. Svake godine je sve manje pacijenata koji plaćaju. Uopšte, ljudi nemaju naviku da redovno odlaze kod stomatologa, ne shvataju važnost zdravlja usta i zuba. Smatram da su cijene koje je odredio Fond dosta niske u odsnosu na cijenu materijala, koji je svake godine sve skuplji. Osim toga, plaćamo porez, prostor, medicinsku sestru, sarađujemo i sa zubotehničkim laboratorijama – kaže doktorka Matić, dodajući da je saradnja sa Fondom dobra, te da Fond redovno izmiruje obaveze.

U školama više ne postoji obavezan sistemataski pregled, već stomatolozi prilikom prve posjete zakazuju narednu, ukoliko to djeca žele. Možda je baš prepuštanje odluke djeci ili roditeljima o brizi usta i zuba, kao i uobičajen strah od stomatologa doveo do vrlo loših navika i nemara prema sopstvenom zdravlju.

Doktroka Mira Topalović, doktor opšte stomatologije, kaže da djeca u osnovnoj školi nisu svjesna važnosti zdravlja usta i zuba, te da ih najčešće roditelji dovode.

-Srednjoškolci počinju da shvataju važnost zdravlja, dok su studenti dosta odgovorni, međutim nemaju dosta vremena jer se kratko zadržavaju u Pljevljima. Nemaju mogućnost da paket besplatnih usluga dobiju u gradu u kom su trenutno nastanjeni, već u  gradu gdje su rođeni – kaže doktorka Topalović, ističući da su joj najčešći pacijenti starosne grupe koje imaju pravo na besplatan paket usluga.

Stomatolozi kažu da su najčešće bolesti karijes, gingivitis, stomatis i nepravilan raspored zuba.

Ratko Cupara, doktor opšte stomatologije kaže da ima oko 3.000 pacijenata, i smatra da je reforma u stomatologiji od 2008. godine donijela pacijentima bržu i efikasniju uslugu.

-Na raspolaganju sam pacijentima 24 sata dnevno, trudim se da pružim najkvalitenije usluge što mogu. Međutim, navike Pljevljaka su veoma loše. Pacijenti dolaze kad ih natjera bol, i zato smatram da se stanovništvo mora edukovati kako bi shvatilo važnost zdravlja usta i zuba. Djeci treba dati primjer kako treba voditi računa o zdravlju, ne smiju strašiti djecu sa nama. Buduće majke, takođe moraju da vode računa o zdravlju. Ne slažem se da je ekonomska kriza uzrok neredovne posjete stomatologu, što dokazuju drugi parametri kao što su telefoni koje imamo, automobili, skupa garderoba…Jedino zdrav čovjek je bogat, materijalno bogatstvo je ništavno i kratko traje – naglašava Cupara i dodaje da bi kvalitetnija, fluorisana voda produžila vijek trajanja zuba, jer je fluor osnovni gradivni element, pa ne bi bilo potrebe za specijalnom fluornom profilaksom.

Cupara kaže da je reforma donijela bolje usluge pacijentima ali i mnogo više obaveza stomatolozima. Registrovani kao pravna lica, imaju obaveze prema državi, plaćaju knjigovodstvene usluge, medicinsku sestru, materijal, međutim ne žale se na zaradu.

-Plaćam prostor, na revers opremu i instrumente koji su stari 29 godina, pa da bih se nosio sa kolegama koji imaju bolje uređene ordinacije, moram često da plaćam i servisera. Imamo sve više pacijenata,  sada bolje zarađujem, ali nemamo sindikalnu oraganizaciju i kolegijalni odnosi nisu na zavidnom nivou. Nemamo stručnih sastanaka, pa nam je internet glavni izvor edukacije i noviteta. U pravnom smislu smo individua koja mora o svemu da brine – navodi Cupara.

Danijela Perović, specijalista ortodont, ima privatnu ordinaciju od 2008. godine. Kaže da se ljudi često stide svojih zuba, pa odlažu posjetu stomatologu. Ističe da treba raditi na preventivi, da ljudi steknu naviku da odlaze na redovne kontrole, te da nema potrebe za strahom jer su u savremenoj stomatologiji intervencije gotovo bezbolne.

-Moji pacijenti su sve starosne strukture, a naročito radno aktivno stanovništvo. U Pljevljima nije zaživjela stomatološka kultura, pa uglavnom dolaze zbog bola, karijesa, protetskog rada… Svojim pacijentima savjetujem dolazak na kontrole polugodišnje. Zadovoljna sam obimom posla, čak ne mogu da postignem sve. Uistinu, imam manje djece pacijenata jer većina odlazi stomatologu u školi koju pohađa. Problem je naplata, kriza je, pa sam prinuđena da naplaćujem usluge pacijentima na rate. Mnogo je obaveza a priliv novca nije stalan. Idem na edukacije i nabavljam najsavremenije materijale, da bih mogla da stojim iza svog rada. Kao što u buticima možete kupiti majicu za pet eura, i za 50, tako imate jeftiniji i skuplji materijal – navodi doktorka Perović.

Tridesetpetogodišnja sugrađanka, iako radno aktivna, smatra da cijene stomatoloških usluga u Pljevljima nisu jeftine, pa ide kod stomatologa u Prijepolje.

-Imamo dosta ordinacija u gradu, kvalitetno rade, međutim nije mi jasno kako svi uspiju da ostvare zaradu s obzirom na cijene koje ne odgovaraju standardu građana. Znam da su u većim gradovima, cijene mnogo više, međutim većina naših građana, ukoliko nema pravo na besplatne usluge, ne može da priušti sebi redovan odlazak stomatologu. Po preporuci drugarice, idem kod stomatologa u Prijepolju, veoma sam zadovoljna uslugama, a cijene su gotovo duplo niže – ističe sugrađanka.

Šezdesetpetogodišnja penzionerka nedavno je uradila totalnu protezu, još uvijek se navikava na nju, ali je zadovoljna što je mogla besplatno da dobije ovu uslugu.

-Imala sam svega tri korijena zuba, doktor je procijenio da se moraju vaditi i da je jedino rešenje totalna proteza. Veoma sam zadovoljna izgledom proteze, čovjek mnogo ljepše izgleda sa lijepom osmijehom. Na žalost, zbog finansijske situacije nisam bila u mogućnosti ranije da uradim protezu – kaže sugrađanka, savjetujući, posebno mlade, koji imaju pravo na besplatne usluge, da zdravlje zuba ne shvataju olako i da obavezno posjećuju stomatologa.

D. Čolović – S. Zečević Pljevaljske novine 1.9.2013.

Cjenovnik Fonda

Fond za zdravstveno osiguranje propisao je cjenovnik stomatoloških usluga,stomatolozi mogu odrediti više cijene, dok ispod propisanih ne smiju pružati usluge. Vađenje zuba košta 15 evra, komplikovano vađenje zuba 20 evra, jedna površinska plomba 12 evra, dvopovršinska 17 evra, proteza sa metalnom bazom 300 evra, keramički član, porcelan 70 evra, stomatološki pregled 3,50 evra, kontrolni pregled 2 evra…