Najava manifestacije
U Pljevljima će od 5 – 8.septembra 2013. godine biti održana manifestacija ˝Biserje iz sehare Hamdije Šahinpašića˝. Organizator i realizator ovog značajnog kulturnog projekta je NVU ˝Bošnjačko/Muslimanski kulturni krug Pljevlja˝. Manifestacija je prošle godine održana pod nazivom ˝Dani Hamdije Šahinpašića˝ i svojom koncepcijom i značajem nametnula je potrebu da postane tradicionalna i pokuša izboriti status javnog interesa. Ovogodišnja manifestacija se odvija u znaku obilježavanja 10-godišnjice smrti Hamdije Šahinpašića, ˝enciklopedije˝ narodnog melosa, i sadrži nekoliko programskih cjelina koje obrađuju jedno od etnološko-muzikološko najinteresantnijih područja na balkanskim prostorima. U programima književnog i likovno-dokumentarnog karaktera biće naznačena atmosfera i ambijent u kojima je nastajala i razvijala se čuvena sandžačka narodna pjesma sa svojim specifičnim dijalektizmima. Naučni skupovi etno-muzikologa i scensko predstavljanje ove tradicionalne pjesme treba da sačuvaju od zaborava nemjerljivo bogatstvo nematerijalnog kulturnog dobra jednog od manjinskih naroda Crne Gore.
Cilj ovog projekta je da afirmiše muzičko nasljeđe Crne Gore, pospješi podizanje svijesti o značaju očuvanja kulturne baštine, uspostavljanju i jačanju koordinacije među svim subjektima zaduženim za promociju kulturne baštine u našoj državi, kao preduslova za pravilnu valorizaciju kulturnih vrijednosti, očuvanje tradicionalne narodne pjesme kao posebnog vida autentične nematerijalne kulturne baštine i pokušaj da se u vremenu poremećenog reda veličina stane u zaštitu onoga što čini karakteristiku jednog podneblja, da se sačuva veza sa korijenima i da se otrgnu od zaborava znani i neznani stvaraoci, njihove igre i pjesme i muzički instrumenti.
Kulturna baština predstavlja osnov nacionalnog identiteta, a posebnu vrijednost ima nematerijalno kulturno dobro koje predstavlja ljudsko umijeće, izražaj, vještina ili izvođenje, a koje zajednice, grupe ili pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Pjesme koje je sakupio Hamdija Šahinpašić čuvaju od zaborava jezik, govor, usmeno predanje, usmenu književnost, običaje, obrede, svečanosti, istoriju jednog podneblja i naroda koji ga naseljava. Ovo vrijedno djelo, po riječima Radmile Petrović, ulazi u ˝umjetničku baštinu svjetske muzičke kulture˝.
Po svemu, Šahinpašić je zapravo svojevrstan pjevački fenomen, jer je znao i pjevao hiljade pjesama, ne samo na našem četvoroimenom jeziku, nego i na turskom pa i albanskom jeziku.
Nije slučajno zbirka pjesama koje je sakupio Hamdija Šahinpašić u svom nazivu imala ˝…pjesme iz Sandžaka˝. Nije razlog samo u tome što su notno zabilježene po pjevanju Pljevljaka Šahinpašića, već je glavni razlog da su u Pljevljima doživjele pravi zamah u interpretiranju na način svojstven ovdašnjem jezičkom i muzičkom stvaranju. Mnoge su izvorno potekle iz Pljevalja, što se jasno vidi iz njihovog tretmana i sadržaja. Ostaje da se objasni otkuda sve to u Pljevljima, nekadašnjoj šeher kasabi Taslidži, sjedištu Hercegovačkog sandžakata 257 godina.
Bošnjačko/Muslimanski Kulturni Krug-Pljevlja
