Dok građa ide preko granice radnici “Vektre Jakić” i dalje bez plate
Dok na očigled građana utorkom i četvrkom stotine kubika građe, prelazi državnu granicu, iako je iz Crne Gore zabranjen izvoz oblovine, prošlo je deset mjeseci otkako su, usled stečaja, poslati kućama ali nekadašnji radnici „Vektre Jakić” još čekaju zarađenih i obećanih jedanaest plata. Naime, poslodavac jedanaest plata duguje radnicima proizvodnje, dok je dug prema zaposlenima u administraciji dvanaest plata. Iz kompanije bivšim radnicima niko ništa ne saopštava, a oni sami nemaju ni snage, ni novca da se bore za svoja prava. Nakon prošlogodišnjeg slanja na Biro rada jedan broj njih vraćen je u fabriku, ali plata nema pa nema.





4 коментара
U kom zakonu piše da je izvoz oblovine zabranjen?
haha,zabranjen izvoz oblovine,,,pa da li ste vi normalni?
Privredna komora Crne Gore 28.3.2013.
Podržati finalnu proizvodnju
Kreditima je neophodno podržati mala i srednja drvoprerađivačka preduzeća koja proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji i izvozu.
Sjednica Odbora udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore održana je 28.marta 2013. godine, na Jadranskom sajmu u Budvi, gdje se od 27.03.-31.03.2013. godine održava 37. Medunarodni sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju.
Teme sjednice bile su rezultati Projekta istraživanja o potrošnji ogrijevnog goriva u grijnoj sezoni 2011-2012, Predlog projektnog zadatka “Marketing strategija u drvopreradi”, Informacija o poslovanju preduzeća za 2012. godinu i Program gazdovanja šumama za 2013. godinu.
U radu sjednice Odbora su učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume, Monstata i Fodemo projekta u Crnoj Gori.
Članovi Odbora su informisani da je Privredna komora u saradnji sa Jadranskim sajmom i “Fodemo” projektom u Crnoj Gori organizovala nastup deset proizvodnih preduzeća, koja su izložila svoje proizvode i predstavila se posjetiocima sajma.
Predstavnici “FODEMO” projekta u saradnji sa MONSTATom prezentovali su rezultate potrošnje drvne energije u Crnoj Gori za grijnu sezonu 2011/2012. i predlog “Marketing strategija u drvopreradi”. Nakon prezentovanja podataka o aktuelnom stanju koje pokazuje da ima puno prostora I potrebe za razvoj i investiranje u programe biomase i finalne prerade drveta, konstatovano je da Strategiju razvoja šumarstva i drvane industrije treba bazirati na ovim proizvodnim programima.
Rezmatrajući aktuelno poslovanje u 2012. godini, na korišćenje je data bruto drvna masa od 463.051 m3 i to 279.955 m3 četinara i 183.096 m3 lišćara. Ukupna proizvodnja bruto drvne mase koja je ugovorena u 2012. godini, iznosi 202.408m3, od čega četinara 123.054m3 i lišćara 79.354m3.
Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase u 2012. godini, koja je ugovorena u 2012. godini, i drvne mase koja je ostala iz predhodnih godina, iznosi 286.474m3 bruto drvne mase, od čega četinara 187.675m3 i lišćara 98.799m3. Ostvarena proizodnja u 2012. godinu je veća u odnosu na 2011. godinu za 9,7%, 2010.godinu za 10,5%, 2009. godinu za 24,4%.
Na osnovu podataka o obimu proizvodnje za 2012., u odnosu na ugovorenu bruto masu u 2012. godini i u odnosu na raspoloživu dozvoljenu godišnju bruto drvnu masu ustupljenu po konkursu 2008. i 2012. godine na 7,15 i 30 godine i na godinu dana, može se konstatovati da se drvna masa nedovoljno koristi, a time i proizvodni kapaciteti u drvnoj industiji.
Programom gazdovanja šumama za 2013. godinu, planirana bruto drvna masa koja se daje na korišćenje u državnim šumama iznosu 513.325m3. Putem snadbijevanja seoskog stanovništva iz državnih šuma planira se realizovati 37.751 m3 bruto drvne mase, a iz privatnih šuma planira se realizovati 127.423 m3.
Nakon svestrang sagledavanja poslovanja, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, predloženo je niz mjera od kojih neke predstavljaju i ranije zalaganje članova Odbora. Među njima su:
• Potrebno je raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, ukupnu bruto drvnu masu koja je data na korišćenje po konkursu i potpisanim ugovorima o korišćenju šuma maksimalno iskoristiti, te sagledati mogućnost da se privrednim društvima koja nijesu korisnici šuma, a imaju proizvodnju, ciljna tržišta, obezbijeđen plasman i naplatu, pod istim uslovima ustupi šuma na korišćenje.
• Pravovremeno izraditi šumsko privredne osnove u šumskim područjima gdje su istekle, uraditi analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid sa čime raspolažu u narednom periodu i realno uskladili svoje planove.
• U cilju suzbijanja izvoza najkvalitetnije sirovine (trupaca), predlaže se:
– da se kao izjava o porijeklu robe isključivo priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za šume kao jedini ovlašćeni nadležni organ za izdavanje porijekla robe, kako za državne tako i za privatne šume, sa datumom na dan carinjenja robe,
– da cijena na fakturi bude stvarna vrijednost robe (70 eura po m3),
– da se ispoštuje potpisani ugovor o korišćenju šuma, kojim je predviđeno da se šuma data na korišćenje mora preraditi u sopstrvenim kapacitetima.
• Odbor ocjenjuje da treba nastaviti sa kreditnom podrškom malim i srednjim preduzećima koja svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti, povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda, što sve treba da opredijeli i strateški razvoj u ovim djelatnostima.
• Neophodna su investiciona ulaganja u sva preduzeća iz ovih djelatnosti, jer je oprema tehnički zastarjela. Investiranjem u savremenu tehnologiju, odnosno u proizvodne linije sa modernom kompjuterskom opremom, postiže se optimalno iskorišćavanje, podizanje konkurentnosti i prisustvo na drugim tržištima.
Odbor je ocijenio da je u cilju obezbjedjenja održivog i trajnog gazdovanje šumama neophodno pojačati kontrolu zaštite šuma kako bi se spriječilo dalje uništavanje i degradiranje šuma i ostvario opšti interes u skladu sa usvojenom politikom razvoja šumarstva. S ovim u vezi neophodno je nastaviti i ubrzati proces sertifikacije šuma po FSC standardima, koji potvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama i dokazuju da nije bilo nekontrolisane eksploatacije šuma. Sertifikacija šuma je preduslov domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište.
“Pod lupom”
Najšumovitija država u Evropi je Crna Gora, a stanje u šumama je katastrofalno. To su dvije na prvi pogled kontradiktorne informacije, ali uglavnom obije tačne. Na mjestima gdje su nekada bile guste šume sada su ogoljene površine sa panjevima i žbunjem, nastale poslednjih decenija uslijed haotične sječe…..Koliko je i ko od toga zaradio ne zna se, a samo se neformalno, u pola glasa, špekuliše ko je napunio džepove i bez čijeg se amina to nije moglo. Ako se pogleda razlika u cijeni, sve je jasno:kubik na licu mjesta košta od 6 do 9 eura, na kamionu 60 eura a preko granice od 120 do 140 eura. Najveći koncesionar, među 50-ak u Crnoj Gori, je „Vektra Jakić“, odnosno Dragan Brković koji je dobio pravo korišćenja pljevaljskih šuma na 30 godina. On godišnje smije da posječe 138.000 kubika a šta radi sa njima nepoznanica je, jer već skoro sedam godina nikako da pokrene proizvodnju. Postavlja pitanje kako mu se sve to isplati ako je navodno uložio 85 miliona eura. Možda je odgovor u diskrecionom pravu koje je dobio za mandata ministra Milutina Simovića, kada je vlada Brkoviću dozvolila izvoz oblovine u BIH, što je presedan.
„Pod lupom“ je tražio od Simovićevog nasljednika, Tarzana Miloševića dokument kojim ministar poljoprivrede i šumarstva ima pravo da napravi izuzetak u zabrani izvoza oblovine ali je zahtjev odbijen kao neosnovan. Da Brković prodaje oblovinu koju posječe, njegova računica bi izgledala ovako: od posla na licu mjesta bi godišnje zaradio 828 hiljada eura, dok bi za trupce utvarene na kamion prihodovao 8.280.000 eura. Međutim, ako bi sve to prodao preko granice, godišnje bi zaradio minimalno 16.560.000 eura. Ali, on se ugovorom sa Upravom za šume obavezao da će „Vektra Jakić“ praviti stolove, vrata, drvene kućice… što ni nakon skoro sedam godina nije počeo da radi.
Sead Sadiković