Na osnovu prijave građana našoj redakciji o pojavi lisica u naseljenim mjestima, pokušali smo da saznamo nešto više o ovoj temi.Za sada nije prijavljen ni jedan incident, odnosno ugroženost zdravlja ljudi i životinja nije prijavljena Veterinarskoj inspekciji.
U potrazi za hranom, ili bježeći od požara lisice iz okolnih šuma u posljednje vrijeme sve češće se spuštaju do pljevaljskih naselja i ulaze u dvorišta. Građani koji ih u noćnim satima viđaju u blizini svojih dvorišta strahuju da su životinje bijesne, jer bez imalo straha prilaze njihovim domovima.Kontaktirali smo veterinarsku inspekciju i saznali da nije bilo prijava ugrožavanja zdravlja ljudi ili životinja i da tek u slučaju ovakve prijave predstavnici inspekcije mogu da reaguju.
Poznato je da sjever Crne Gore i opština Pljevlja spadaju u rizične zone za pojavu bjesnila .Stručnjaci kažu da su uzroci pojave velikog broja lisica u blizini kuća postojanje velikog broja neuređenih divljih deponija, zatim potraga za hranom, ali i to što veliki broj lovaca više neće da lovi lisice jer niko više ne kupuje krzno.
Već drugu godinu na teritoriji Crne Gore aktivno se realizuje program oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila.Ovaj program za sada je pokazao pozitivne rezultate i trajaće najmanje još četiri godine.U okviru programa izvode se akcije bacanja mamaca sa vakcinama protiv bjesnila koje se sprovode dva puta godišnje, u proljeće i jesen.
Veterinari upozoravaju građane i daju uputstva kako postupiti u slučaju neposrednog susreta sa ovom životinjom, ili njihovog eventualnog napada. Oni naglašavaju da treba biti veoma oprezan, te izbjegavati svaki mogući kontakt sa lisicama, jer su one najveći prenosioci bjesnila koje je u kontinuitetu prisutno u šumama. Pored toga, lisice prenose bjesnilo i na ostale životinje, pa se savjetuje oprez i prilikom igre sa psima i mačkama na ulici.
U slučaju ugriza bijesne lisice, simptomi su povišena temperatura, gubitak apetita, razdražljivost, rasijanost, preosetljivost kože, proširene zjenice i strah od vode. Nakon ujeda bjesne životinje, virus se vezuje za nervna vlakna i prenosi se do centralnog nervnog sistema, gdje dolazi do njegovog umnožavanja. Lisica najčešće grize za ruke i noge, ali i za vrat i glavu, što je najopasnije.U nekim slučajevim ugriz može imati i smrtan ishod
Još jednom podsjećamo da je u slučajevima kontakta sa sumnjivom životinjom obavezno posjetiti neku od veterinarskih ambulanti koje će preuzeti životinju i uputiti na neophodne provjere.
