Vodovod k’o sito, sa slavina mulj

Pljevljake i ove godine, tradicionalno, zahvatila „proljećna žeđ“ – voda iz sva tri vodovodna sistema neispravna za piće.

Ovogodišnje proljeće samo je potvrdilo da su Pljevljaci redovno svakog proljeća i jeseni žedni, iako grad leži na tri rijeke. Dva izvorišta kod Motela, „pohvatana“ običnim cijevima kao svojevrsnim česmama posljednjih su dana stjecište svih generacija i mjesto brojnih optužbi kako na račun Vlade tako i na račun lokalnog „Vodovoda“ zbog odgovornosti oko ne(i)manja pitke vode.

Voda sa sva tri vodovodna sistema sa kojih se Pljevljaci snabdijevaju pitkom vodom od kraja prošle sedmice neispravna je i nije za piće te se kao takva može koristiti samo za sanitarnu upotrebu, saopšteno je iz lokalnog „Vodovoda“. Za Pljevljake ništa novo, s obzirom da svake jeseni u vrijeme obilnijih kiša, ali i s proljeća, u vrijeme otapanja snjegova ,na prste mogu prebrojati dane kada žeđ mogu ugasiti čašom vode nasute sa slavina u stanovima i kućama.

Voda je najčešće neispravna zbog povećane mutnoće, ali nerijetko je i mikrobiloško- bakteriološki neispravna . Prema podacima „Vodovoda“ lani se jednom sedmično uzorkovala voda iz sva tri vodovodna sistema – Jugoštica, Pliješ i Breznica. Bakteriološki neispravno bilo je 17 uzoraka, po šest na Pliješi, odakle se pitkom vodom snadbijeva najveći dio potrošača i Jugoštici i pet na sistemu Breznica.

Znatno češće Pljevljaci vodu sa slavina ne mogu koristiti zbog povećane mutnoće. Tako je lani svaka peta kontrola Pliješi pokazala da je voda hemijski neispravna, a svaka deveta je utvrdila neispravnost za piće vode sa sistema Breznica.

„Visok procenat hemijske neispravnosti vode potiče od povećane mutnoće kao posljedice zamućenosti izvorišta i nestabilnosti akumulacionog jezera u Otilovićima“, navodi se u izvještaju o radu „Vodovoda“ koji će u petak razmtrati SO Pljevlja.

Podsjeća se da je postrojenje za preradu vode Pliješ opremljeno za preradu izvorske vode koja se azbestno cementnim cjevovodom doprema iz oko desetak kilometara udaljenog Odžaka. Zbog dotrajalosti umjesto projektovanih 127 sekundnih litara u postrojenje stiže oko šezdesetak litara pa se zbog toga u postrojenje dovodi i voda akumulacionog jezera Otilovići, za čije prečišćavanje sistem nije ni projektovan ni predviđen.

„U postrojenju se obavlja taloženje, filtriranje i dezinfekcija vode, dok voda sa vodovodnih sistema Jugoštica i Breznica se samo dezinfikuje jer ne postoje izgrađeni sistemi za ostale vrste tretmana“, navode iz „Vodoovda“, ocjenjujući da je dotrajalost distributzivne mreže jedan od gorućih problema u obezbjeđenju pitke vode potrošačima.

A o stanju mreže najbolje govori činjenica da su gubici vode u sistemu oko 62,5 odsto.

„Od proizvedenih 3,65 miliona kubika fakturisano je 1,36 miliona ili nešto više od jedne trećine“, navodi se u izvještaju uz ocjenu da su gubici direktno povezani sa kvalitetom vode.

Problem se tvrde u „Vodovodu“ mora rješavati fazno- u prvoj fazi je potrebno rekonstruisati i sanirati izvorišta u Odžaku i dovodni sistem od Odžaka do Pliješi.

„Potom se mora izvršiti kompletna rekonstrukcija gradske vodovodne mreže, a u narednoj fazi pristupiti se osposobljavanju sistema Jugoštica i Breznica za kvalitetnu preradu vode“, navode u izvještaju uz ocjenu da su ti poslovi veoma skupi i da su u nadležnosti su osnivača preduzeća odnosno opštine Pljevlja.

No dok se ne iznađu milioni potrebni za realizaciju potrebnih poslova, Pljevljacima ostaje, da sa PVC flašama i bidonima svakodnevno prošetaju do izvorišta kod Motela u gradskom parku i razmijene mišljenja da li je odgovornost na Vladi ili Vodovodu  što  u 21. vijeku i dalje „idu na vodu“ i ko je odgovoran što je lani za prvih devet mjeseci Crna Gora uvezla vode u vrijednosti 30 miliona eura.

autor, Dejan Kandić „Dnevne novine“