U Crnoj Gori prema posljednjem popisu ima 6.200 Roma, ali prema podacima romskih NVO ima ih više i taj broj je oko 10.000. Brojni su problemi ove populacije, a mali je napredak u njihovom riješavanju , opšti je pokazatelj u Crnoj Gori.
U našoj opštini ima 10 Romskih porodica sa oko 50 članova. Imaju adekvatan smještaj i zdravstvenu zaštitu. Šestoro mališana ide u školu a lokalna zajednica im pomaže u osnovnim životnim namirnicama.
U svijetu se 8. April obilježava kao Svjetski dan Roma.Ovaj dan treba da nas podsjeti na društvenu odgovornost da svim građanima Crne Gore, a posebno onima koji su diskriminisani i društveno marginalizovani, omogućimo normalne uslove života i pravo na jednako učešće u razvoju zajednice.
U Crnoj Gori prema posljednjem popisu ima 6.200 Roma, ali prema podacima romskih NVO ima ih više i taj broj je oko 10.000.
Brojni su problemi ove populacije, a mali je napredak u njihovom riješavanju , opšti je pokazatelj u Crnoj Gori. Veliki broj Roma u Crnoj Gori i dalje nema lična dokumenta, obezbijeđene uslove stanovanja, socijalnu i zdravstvenu zaštitu. “Nizak procenat obrazovanih Roma, nizak životni standard, visok procenat nezaposlenih i nedovoljna zastupljenost u političkom i javnom životu, samo su neki od problema koje dodatno usložnjavaju proces integracije ove polpulacije.
U našoj lokalnoj zajednici živo oko 10 porodica sa oko 50 članova romske populacije koji su uglavnom došli sa Kosova i Metohije. Uz pomoć donator lokalna zajednica im je obezbijedila adekvatan smještan. Izgrađeno je 10 kuća i jedna zajedniča prostorija za slobodne aktivnost. Naša lokalna zajednica posebno, Sekretarijat za društvene djelatnosti, Centar za socijalni rad i Opštinska organizacija Crvenog krsta kontinualno vode brigu o ovoj populaciji. Posebno su aktivni oko obezbjeđenja zimsnice a svoju brigu su pokazali i u vrijeme vanredne situacije. Ova populacija nije bila marginalizovana i zanemarena. Šestoro mališana Roma redovno ide u šklou „Boško Buha“ a sredstvima “Rotary club-a” nedavno je obezbjeđen njihov svakodnevni prevoz od škole do kuće. Većina njih ima i lična dokumenta, a Centar za socijalni rad i opštinska organoizacija Crvenog krsta onima koji nemaju ispravnu ličnu dokumentaciju pomogli su da prikupe onu sa kojom će uskoro poći u mjesto odakle su došli kako bi donijeli neophodnu dokumentaciju za dobijanje ličnih isprava. Uredbom Vlade već godinu dana svi primaju socijalnu pomoć koja nije trajnog karaktera i zavisi od njihovog statusa, dakle, da li će ostati u našoj sredini ili će se vratiti u svoje mjesto, rekao nam je Juso Ajanović, direktor Centra za socijalni rad i dodao da su im u saradnji sa Crvenim krstom uglavnom regulisali zdravstvenu zaštitu.




1 коментар
A dje je Ismeta Dzakic da dodje (kao do sad) sa opstinskim sluzbenim vozilom i vozacem, i da i u ime gradjana i u ime nevladinih organizacija i naravno u ime Opstine Pljevlja, da im donese po kadificu da zasade, da im da po kolonjsku vodu da se namirisu kad se za Durdjevdan okupaju, i da se malo islika za TV i novine?