U toku 2011. godine u Poreskoj upravi Crne Gore, područnoj jedinici Pljevlja sklopljeno je 115 ugovora za promet stambenih jedinica
U Pljevljima ne postoji ni jedna agencija za promet nekretnina, tako da se ne može adekvatno pratiti kretanje cijena stambenih i poslovnih objekata. Zbog toga smo se obratili Poreskoj upravi Crne Gore područnoj jedinici Pljevlja kako bi saznali podatke o prometu nekretnina za 2010. i 2011. godinu.
U toku 2011. godine sklopljeno je 123 ugovora za promet nepokretnosti od čega je prema riječima Vlada Milinkovića, poreskog inspektora i načelnika područne jedinice Pljevlja 55 ugovora sklopljeno je za promet stambenih objekata koji su podlijegali oporezivanjuu i 12 ugovora za poslovne objekte. 56 građana je po osnovu sklopljenih ugovora iskoristilo zakonsku mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza na promet nepokretnost po osnovu rješavanja stambenog pitanja i to 20 m2 po članu domaćinstava.
Od tog broja 32 građana je bilo oslobođeno 100 posto plaćanja poreza na promet nepokretnosti a 24 je platilo porez na promet samo na razliku između broja kvadrata kojih je bio oslobođen i ukupne kvadrature stambenog objekta.
Broj sklopljenih ugovora na promet neproketnosti u 2011. Godini je skoro identičan broju sklopljenih ugovora u prethodnoj godini.
Međutim, cijena stambenih objekata u odnosu na prethodnu godinu opala je sa 502,00 na 407,00 evra, dok je cijena poslovnih objekata opala znatno više, odnosno sa 755,72 koliko je bilo u 2010. godini na 457,00 evra u 2011. godini.
Kako smo nezvanično saznali cijena stanova u Kupusištu i Gagovića imanju u toku prošle godine kretala se 550 do 800 do 900 eura po metru kvadratnom u centru grada. Bilo je kupaca koji su po oglasu stan kupovali i za 350 eura po metru kvadratnom.
Ekonomska kriza koja je zahvatila čitav svijet, a samim tim i Crnu Goru, posebno se odrazila na tržište nekretnina. Prezentirani podaci potvrđuju da ona nije zaobišla ni našu opštinu.
Razloge zbog kojih cijene nekretnina opadaju ne treba tražiti samo u ekonomskoj krizi, već i u većem interesovanju naših sugrađana da nekretnine radije kupuju u većim centrima (Podgorici, Beogradu, Sarajevu) ili na primorju.
Naime, za kupovinu nekretnina u većim centrima, najveći broj građana opredjeljuje se zbog lakšeg školovanja djece, dok je kupovina nekretnina na primorju, uglavnom vezana za odlazak u zdraviju sredinu.
