Korupcija i slaba država

Kraj prošle i početak nove godine u znaku je korupcionaških afera koje se nižu jedna za drugom. I pored pokušaja njihovog zataškavanja, očekujemo da se niz nastavi, a klupko odmota do kraja. Najnovije afere koje se odnose na privatizaciju Solane i Telekoma otkrivaju različite oblike počinjenih zloupotreba i nanošenja štete državi kako bi se obezbijedila višemilionska korist pojedincima bliskih šefu režima. Kroz ove afere upoznajemo različite metode koje su godinama korišćene prilikom brutalne pljačke državnih resursa. Ako još dodamo aferu Listing, koja svjedoči o zarobljenim institucijama sistema, dobijamo zaokruženu sliku crnogorskog procesa tranzicije.
Nema sumnje da je ekonomski razvoj Crne Gore izostao u dobroj mjeri zbog načina na koji je sprovedena privatizacija državnih preduzeća. U postupcima privatizacije bili smo svjedoci snažnog prisustva organizovanog kriminala, razornog dejstva korupcije i nepromišljene ekonomske strategije. Privatizaciju crnogorskih preduzeća karakterišu lažirani tenderi, smišljeno obezvrjeđivanje imovine radi njene prodaje u bescjenje, prodaja društvenih firmi neodgovornim vlasnicima i rasprodaja najvažnijih državnih resursa. Sliku upotpunjuje ulazak kapitala nejasnog porijekla i uspostavljanje monopola u ključnim privrednim sektorima. Najaktuelnija afera privatizacije Telekoma otkriva da je u ovom slučaju strana firma, prepoznajući slabost države, koristila mito kako bi preuzela jednu od najprofitabilnijih domaćih kompanija. Dake, u državama u kojima ne postoji vladavina prava, strane kompanije primjenjuju radnje koje u svojoj državi ne bi smjele.
Crna Gora već godinama ne uspijeva da se izgradi kao snažna država vladavine prava najprije zbog toga što zakoni ne važe za šefa režima i ljude bliske njemu. Ova grupacija je privatizovala samu državu pa njen ekonomski razvoj neprestano žrtvuje ne bi li uvećala vlastito bogatstvo. Zbog toga, prije nego što se utvrdi monopolski položaj određene kompanije na crnogorskom tržištu i sankcioniše njegova zloupotreba, neophodno je razbiti monopol članova prve familije nad ključnim državnim resursima. Obračun sa monopolima u Crnoj Gori mora da ima svoj redosled. To što smo nakon privatizacije Telekoma došli u situaciju da plaćamo skupe račune, da se radnici otpuštaju, a novac odliva iz Crne Gore, samo je posledica prethodno realizovanih korupcionaških dilova. Stvari su jednostavne, crnogorski vlastodršci su prvobitno uspostavili lični monopol nad državnim resursima, da bi potom dio tog monopola ustupili nekom drugom uz višemilionske naknade.
Odgovornost za zloupotrebe u privatizacijama mora da bude utvrđena. Najvažniju ulogu u tom poslu treba da ima crnogorsko pravosuđe, najprije kroz procesuiranje krivičnih djela korupcije i kriminala, a potom i kroz donošenje pravosnažnih sudskih presuda. Međutim, prijeti opasnost da usled snažnog pritiska vladajućih krugova crnogorsko tužilaštvo, koje bi trebalo da pokrene procese, ostane samo servis za prikupljanje informacija. S druge strane, parlamentarna istraga, koju su inicirali Nova i PZP, zaslužuje podršku jer pruža mogućnost da crnogorski parlament iskaže svoj kontrolni kapacitet. Problem je u tome što bi poslanici vladajućih partija ovog puta morali da se pojave kao zaštitnici interesa države, a ne više kao zaštitnici interesa vladajuće oligarhije. Zbog toga, u poslaničkim klubovima DPS-a i SDP-a vlada konfuzija, pa smo svjedoci različitih stavova u pogledu podrške ovoj inicijativi. Premijer izjavljuje da će se odazvati ako Skupština formira anketni odbor, dok potpredsjednik Vlade Vujica Lazović najavu parlamentarne istrage naziva pritiskom na tužilaštvo. Vrlo je moguće da je ovakva reakcija potpredsjednika posledica ličnog straha da bi parlamentarna istraga oko Telekoma pokrenula niz novih istraga oko poslova u koje je, kako se spekuliše, upravo on umiješan. U svakom slučaju, prve reakcije iz vladajućiih krugova, a prije svega dosadašnje iskustvo, govore nam da se planira najnovija opstrukcija. Očekujemo novi pokušaj da se slučaj zamagli, a odgovornost relativizuje.
Najnovije afere nesumnjivo kompromituju Crnu Goru u susret odluci EU o dodjeli datuma pregovora i navode na sumnju da režim uopšte želi da vidi Crnu Goru u EU. U svakom slučaju, u postojećoj realnosti neozbiljno je nadati se izvjesnoj evropskoj budućnosti. Okolnosti se mogu promijeniti ako tužilaštvo u najskorije vrijeme pokrene istrage i podigne optužnice protiv odgovornih u slučaju korupcije u Telekomu, ali i ako se procesuiraju neki već poznati slučajevi u vezi sa poslovima pojedinih gradonačelnika, kao i aktuelnih i bivših ministara. Posao je olakšan činjenicom da svi tragovi najvećih korupcionaških afera vode u jednom pravcu, do članova prve familije.

Vladislav Bojović, član GO SNP CG i odbornik u SO Pljevlja