Veliki broj vjernika ispred hramova prisustvovao paljenju Badnjaka
Iako je Vaskrs najveći hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, Božić i praznici vezani za njega najsvečanije proslavljaju i obiluju lijepim običajima, koji vrijeme od nekoliko nedelja oko Božića čine najljepšim i najsvečanijim periodom u cijeloj kalendarskoj godini.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja svijeta. Ta činjenica da je to praznik rađanja novog života, praznik djece i detinjstva, praznik roditeljstva očinstva i materinstva, ukrasio je ovaj praznik najljepšim vjerskim običajima i obredima. Badnjak je mlado, hrastovo, drvo koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se prjeseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću, ostavlja se jedan za “položajnika” ili “radovana” koji prvi u kući domaćina čestita Božić sa “Hrists se rodi”, a domaćin odgovori “Vaistinu”. Položajnik otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu: „Koliko varnica, toliko srećica, Koliko varnica toliko parica (novca) Koliko varnica toliko u toru ovaca, Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, A najviše zdravlja i veselja, Amin, Bože daj“.
Položajnik simbolički predstavlja one Mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica posle toga posluži položajnika, i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovjek, koji na Božić, i za cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.. Inače Badnjak simbolički predstavlja ono drvo, koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagoveštava i drvo Krsta Hristovog.
U Pljevljima za Badnji dan ispred 12 hramova palili su se Badnjaci. Samom činu paljenja prisustvovao je veliki broj vjernika, a vi pogledajte dio atmosfere ispred hrama Svetog Georgija na Gukama i hrama Svete Petke
