Visoki nameti guše vlasnike poslovnih prostora, stanova i poljoprivrednog zemljišta
U ovakvim okolnostima moramo od Ustavnog suda tražiti ocjenu zakonitosti, jer su ovakvi porezi užasni, kaže Vlastimir Tomanović. Ekonomska kriza je zadesila sve u Crnoj Gori ali vlasnici poslovnih prostora u Pljevljima moraće da plate dvjesta posto više poreza nego prošle godine. Za stambeni prostor porez je „skočio” nešto više od pedeset odsto, dok će vlasnici poljoprivrednog zemljišta porez plaćati prvi put nakon devedesetih godina prošlog vijeka. Uvećanje poreza, kao i uvođenje poreza na poljoprivredno zemljište za ekonomistu Vlastimira Tomanovića predstavlja neprihvatljiv potez lokalne uprave. On kaže da mu je jasno da je lokalna uprava prezadužena, ali da mu nije jasno zbog čega narod ćuti i dozvoljava da se bivši lokalni funkcioneri spasavaju tako što su nametnuli strahovito visoke poreze.
– Porezi na poslovne prostore su uvećani u odnosu na prošlu godinu dvjesta odsto, što je neprihvatljivo za vrijeme kada vlada velika ekonomska svjetska kriza – kaže Tomanović i dodaje da je bilo za očekivati da će lokalna uprava nešto učiniti kako bi se dao postrek malim privrednicima da rade, a ne da se dodatno guše novim nametima. On ističe da se na taj način ne može spasavati prezadužena lokalna uprava. Za Tomanovića je neprihvatljivo uvećanje i poreza na stambeni prostor od oko 54 odsto. Kada je u pitanju osnovanost njegove priče on kaže da sve govori na osnovu primljenih poreskih rješenja, razgovora u lokalnoj upravi i razgovora sa drugim licima, komšijama i prijateljima.
– Znači, sve govorim na osnovu primljenih rješenja, jer ću i ja, kao i svi drugi Pljevljaci plaćati strahovito uvećani porez – kaže Tomanović stavljajući poseban akcenat i na uvedene poreze na poljoprivredno zemljište. Prema njegovim riječima građani su obaviješteni o porezima polovinom godine, kada su stigla prva rješenja, dok je sama odluka i obračun poreza neprihvatljiv.
– Sredinom ove godine građanima su počeli da se upućuju rješenja za plaćanje poreza na poljoprivredno zemljište, koje se više godina nije plaćalo. Povod za slanje ovih rješenja najvjerovatnije je to što je prazna opštinska kasa ili bolje reći što je ista prezadužena– kaže Tomanović i pojašnjava da u lokalnoj upravi nijesu vodili računa o glavnoj činjenici da se porez naplaćuje na osnovu prihoda, a ne na osnovu površine zemljišta. On navodi da lokalna uprava nije vodila računa ni o stvarnoj vrijednosti zemljišta, već je kao osnovicu uzimala vrijednost zemljišta i ona je ista u udaljenim selima, kao i u neposrednoj blizini grada. Pored tih postupaka, Tomanović ističe uveden najveći porez na dvorište, a da je ranija praksa bila da se porez na dvorište ne plaća, jer sa dvorišta nema prihoda.
– Ranija praksa je bila da se prostor oko kuće u veličini do pet ari ne oporezuje, jer od tog prostora vlasnik zemljišta nema prihode. Znači okućnica ne daje prihode i ne može se tražiti da se sa tih parcela naplati porez– pojašnjava Tomanović i dodaje da je u njegovom slučaju porez na poljoprivredno zemljište od sedamdeset ari 14 eura, a da je za dvorište čak 52 eura.
Tomanović ističe da je lokalna uprava zanemarila i raniju praksu da se dvorište može računati samo do pet ari, a nikako preko te površine.
–U ovakvim okolnostima moramo tražiti ocjenu zakonitosti od Ustavnog suda, jer su ovakvi porezi užasni – kaže Tomanović.
Porezi na poljoprivredno zemljište se prethodnih godina nijesu naplaćivalo, ali su nam ranije u lokalnoj upravi kazali da su bili prinuđeni da i taj prihod, koji se kreće oko 800 hiljada eura, krenu da naplaćuju, jer je isti ustupljen na korišćenje i ukoliko bi se njega odrekli, Vlada Crne Gore bi imala u mogućnost da u istom iznosu uskrati neki drugi prihod, jer se ne koriste sve mogućnosti da se dođe do budžetskih sredstava. O samim ranijim prigovorima građana iz lokalne uprave su odgovarali da su greške moguće. Inače lokalna uprava u momentu kada su njeni dugovi prešli preko dvadeset miliona eura i sve više liči da će biti i veći, pokušava da se spasi naplatom svih mogućih prihoda. Na početku godine bunt građana nije bio veliki, ali kako se primiče decembar i obaveza plaćanja poreza, građani se sve više bune.
Plaća se i za greške katastra
– Pored problema sa lokalnom upravom, postoji problem i sa katastrom, jer ova služba daje netačne podatke. Ukoliko pokušate da greške Katastra ispravite dužni ste da platite niz taksi, tako da opet sve puca po običnom građaninu. Lokalna uprava je ranijih godina bila uvela naknada za gradsko građevinsko zemljište, koja se nazivala zemljarina, ali je Ustavni sud takvu odluku poništio. Sada lokalna uprava pokušava da kroz stavku poreza za gradsko građevinsko zemljište, odnosno porez na dvorište, naplati ukinutu zemljarinu – kaže Tomanović.
Izvor “Dan”
