Zahvaljujući novoj elektrani Kopenhagen je dobio skijalište i ogroman zid za penjanje.
U Kopenhagenu je prošle sedmice osmogodišnji san postao stvarnost nakon što su se prvi skijaši spustili niz stazu koja se nalazi u sklopu nove elektrane. Ova elektrana je možda i najčišća na svijetu, a njeni dizajneri su je pretvorili u mjesto ugodno za društveni život.
Elektrana je hibrid zgrade i pejzaža sa staklima i fasadom u stilu šahovske ploče na kojoj se nalaze sadnice, tako da bi jednog dana mogla izgledati kao zelena planina.
Elektrana nazvana Copenhill posjeduje ski-liftove i stakleni lift koji omogućava pogled na aktivnosti u elektrani, odnosno na proces transformisanja smeća u električnu energiju i grijanje za više od 200.000 domaćinstava.
Architect Bjarke Ingels i njegova kompanija su dobili ideju za dizajniranje elektrane prije osam godina te su čvrsto odlučili da kreiraju strukturu koja bi omogućila bavljenje planinskim sportovima.
Elektrana je veoma funkcionalna, jer čak 97 posto stanovnika Kopenhagena dobija grijanje kao bioprodukt proizvodnje energije iz integrisanog sistema gdje su električna energija, grijanje i uništavanje otpada kombinovani u jedan proces. Bjarke vjeruje da elektrana postaje primjer drugima koji mogu napraviti nešto slično.
S obzirom na to da je Kopenhagen u ravnici, elektrana nudi stazu za uživanje u skijanju, ali i u prelijepom pogledu na luku. Dizajneri su postavili specijalnu „plastičnu travu“ koja pruža savršenu podlogu za zimske sportove.
Zgrada ima i najviši zid za penjanje na svijetu koji je visok 85 metara. U izgradnju elektrane je utrošeno 660 miliona dolara, a ona svake godine preradi 440.000 tona otpada. Elektrana može osigurati grijanje za 160.000 domaćinstava te električnu energiju za još 60.000 domaćinstava. Radi 24 sata dnevno, a cijelim postrojenjem mogu upravljati samo dva inžinjera.
Očekuje se da će elektranu godišnje posjećivati oko 300.000 posjetilaca. Jednosatno skijanje košta 22 dolara, a sezonska karta 366 dolara.
Kopenhagen je korak bliže ka ambicioznom cilju da postane prvi karbonski neutralan grad do 2025. godine.
Izvor: Kolektiv.me
